Analiza MMF-a
Članovi Misije MMF-a zaključnoj su izjavi objavljenoj u petak povoljnim ocijenili kratkoročne izglede za hrvatsko gospodarstvo, pri čemu za ovu godinu prognoziraju gospodarski rast od 3,4 posto, no i upozorili na srednjoročne izazove, koji se uz ostalo tiču razine produktivnosti i nedostatka radne snage.
U izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, prilikom kojeg su se susreli i s predstavnicima Ministarstva financija i HNB-a, istaknuto je da je nakon iznimno snažnog oporavka od pandemije tijekom 2021. i 2022. hrvatski gospodarski rast u 2023. usporio na 3,1 posto, no još je uvijek među najvišima u eurozoni.
Snažan rast odražava dinamičnu domaću potražnju u uvjetima kad snažno tržište rada i politike hrvatskih vlasti podupiru dohodak kućanstava, a sredstva iz fondova EU-a potiču ulaganja, ustvrdili su.
Kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske su povoljni, pa tako MMF za ovu godinu prognozira gospodarski rast od 3,4 posto, a 2,9 posto u 2025. godini.
No, naveli su, u srednjoročnoj perspektivi izazove između ostalog predstavljaju razina produktivnosti i nedostatak radne snage.
Kada je riječ o inflaciji, iako usporava, iznad je razine prosjeka eurozone, a po mišljenju MMF-ovih stručnjaka u 2024. će iznositi oko 4,2 posto, dok bi na ESB-ovu ciljanu razinu od dva posto mogla pasti krajem 2025. godine. Pritom apostrofiraju povišenu razinu cijena usluga, koja odražava snažan rast plaća i turističku potražnju.
Iz MMF-a kažu da “višedimenzionalna priroda” manjka radne snage zahtijeva koordinirane politike za poticanje veće participacije radne snage, poboljšanje njene mobilnosti i integriranje stranih radnika, dok povećanje produktivnosti zahtijeva sveobuhvatne reforme za poticanje inovacija, povećanje poslovne dinamike i olakšanje pristupa financiranju.
MMF-ovi stručnjaci su poručili da se hrvatska vlada, s obnovljenim četverogodišnjim mandatom i uz hvalevrijednu i postojanu provedbu Nacionalnog oporavka i plana otpornosti (NPOO), nalazi u dobroj poziciji da ubrza strukturne reforme, a s ciljem daljnjeg podizanja životnog standarda hrvatskih građana.
Politike bi se trebale usredotočiti, sugeriraju iz MMF-a, na očuvanje fiskalne razboritosti i provođenje odlučnih reformi kako bi se izgradili zaštitni slojevi za buduće šokove i dugoročno zadovoljile potrebe potrošnje. Između ostalog, poručuju i da “treba ostati na oprezu u očuvanju financijske stabilnosti”.
Pritom ističu da bi vlasti trebale smanjiti fiskalne poticaje, a predviđaju da će ukupni deficit u ovoj godini iznositi 2,5 posto BDP-a, potaknut “velikodušnim povećanjem socijalnih davanja i naknada zaposlenicima u javnom sektoru”.
Upozoravaju da ekspanzivna i prociklična fiskalna politika dovodi u pitanje pad inflacije te podriva konkurentnost, pa stoga i podržavaju plan Ministarstva financija za značajno smanjenje deficita od 2025. godine.
