MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva

Na 2.7 posto BDP-a
Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda. Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto. Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju. U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto,te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto. Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto. U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0 a iduće 1,2 posto. Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova. U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju.

Na temelju kretanja CEIZ indeksa, analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) očekuju rast realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 2,4 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje ove godine rast za 0,6 posto, objavio je u utorak EIZ.

Kako se navodi u priopćenju, nakon nešto nižih vrijednosti u lipnju i srpnju ove godine, CEIZ indeks je u kolovozu ostvario nešto veću vrijednost koja se ipak nije uspjela približiti značajno višim razinama iz primjerice siječnja ili svibnja ove godine.

Iako indeks još od siječnja 2019. pada na godišnjoj razini, u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja ove godine taj je pad čak i ubrzao u odnosu na prethodna tri mjeseca te je u prosjeku iznosio minus 1,6 bodova.

Prema desezoniranim realnim vrijednostima, tri od četiri komponente CEIZ indeksa porasle su u odnosu na srpanj, dok su prihodi državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost u mjesec dana smanjeni za 14,2 posto. Na godišnjoj razini najveće povećanje imali su turistički dolasci koji su bili veći za 7,8 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, ističu iz EIZ-a.

Navode i kako je u odnosu na drugo tromjesečje ove godine indeks kumulativno u srpnju i kolovozu porastao za 0,6 indeksnih bodova. Ujedno je prosječna vrijednost indeksa u srpnju i kolovozu bila za 1,4 indeksnih bodova manja u odnosu na prosječnu vrijednost indeksa u trećem tromjesečju 2018. godine.

“Takva dinamika CEIZ-a upućuje na to da je u trećem tromjesečju ove godine ekonomska aktivnost rasla sporije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i da je u odnosu na prethodna tri mjeseca blago ubrzala. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo stoga da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine mogla iznositi 2,4 posto, što je jednako službenoj stopi rasta realnog BDP-a koja je ostvarena u drugom tromjesečju ove godine. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u trećem tromjesečju 2019. godine porastao za 0,6 posto”, ističu iz EIZ-a.

Pritom napominju kako je mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa indikativna i treba je koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u Hrvatskoj.

CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa.

Taj je indeks jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja.

CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju iz EIZ-a.

You may also like

0 comments