MMF neće sudjelovati u pomoći Grčkoj, banke dobile novi plafon za kredite

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u pismu predsjedniku donjeg doma njemačkog parlamenta napisao je da Međunaordni monetarni fond neće sudjelovati u prvoj tranši financijske pomoći Grčkoj. Prema pismu, koje je britanska agencija Reuters dobila na uvid, Grčka bi prvu tranšu pomoći trebala dobiti sredinom kolovoza i Schauble je zatražio da parlament da otvorenu suglasnost za pregovore s Grčkom o trećem paketu pomoći.

Prema Schaubleovu pismu MMF će svoje daljnje sudjelovanje u izvlačenju Grčke uvjetovati rezultatima analize prvog programa pomoći, koja će se objaviti na jesen 2015., kao i dokazima o održivosti grčkog duga. Za razliku od Schaublea Peter Altmaier, predstojnik ureda njemačke kancelarke Angele Merkel, ustvrdio je u četvrtak navečer na njemačkoj televiziji da je izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde “jasno rekla da se MMF neće povući” iz izvlačenja Grčke iz krize. Altmaier je za ZDF kazao da je Berlin “jasno poručio da MMF mora sudjelovati i biti uključen”. Ranije u četvrtak šef euroskupine Jeroen Dijsselbloem, nizozemski ministar financija, kazao je na hitnoj sjednici nizozemskog parlamenta kako postoji široka suglasnost da MMF mora ostati uključen u buduće programe pomoći Grčkoj.

Grčkim bankama bit će omogućeno povlačenje većih iznosa u sklopu programa hitnih kredita za likvidnost (ELA), odlučila je u četvrtak Europska središnja banka (ECB), povisivši dosadašnji plafon za 900 milijuna eura na razdoblje od tjedan dana. “Danas smo udovoljili zahtjevu grčke središnje banke, premda samo na tjedan dana. Želimo vidjeti kako će se situacija razvijati”, kazao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na današnjoj tiskovnoj konferenciji nakon redovne mjesečne sjednice odbora za monetarnu politiku.

Prije povećanja plafon za iznos hitnih kredita za likvidnost grčkih banaka iznosila je 89 milijardi eura. Ponovno su stvoreni uvjeti za povlačenje većeg iznosa sredstava iz programa hitnih kredita (ELA) za potrebe likvidnosti grčkih banaka nakon što je Atena s partnerima u eurozoni postigli dogovor o mostnom zajmu, poručio je Draghi s tiskovne konferencije. Ministri financija EU-a načelno su danas dogovorili da se Grčkoj preko Europskog fonda za financijsku stabilnosti (EFSF) odobri zajam od sedam milijardi eura za premošćivanje teškoća dok ne ispregovaraju treći paket financiranja. “Situacija se promijenila. Stiglo je puno vijesti, uključujući onu o odobrenju zajma za premošćivanje kratkoročnih financijskih problema, onu o raznim glasovanjima, o glasovanjima u različitim parlamentima, čime su ponovno stvoreni uvjeti za povećanje iznosa financiranja u sklopu ELA-e”, kazao je Draghi u četvrtak po završetku redovne mjesečne sjednice.

Otklonio je kritike u Grčkoj da ih je ECB lišio gotovine nakon raspisivanja referenduma o uvjetima paketa finaciranja, zadržavši plafon programa na 89 milijardi eura. Po njegovim se riječima najveći odljev depozita iz grčkih banaka vremenski poklopio s političkim zbivanjima, poput izbora u siječnju i prekida pregovora o novom paketu finaciranja u lipnju. “Stoga takve primjedbe – da pomoć u očuvanju likvidnosti nije bila dovoljna odnosno da je ECB prouzročio navalu na šaltere – smatram prilično nepravednima, a u svakom slučaju neutemeljenima”, naglasio je. Prije no što je postignut dogovor o podizanju plafona programa, ECB je trebao jamstvo da će Grčka osigurati privremeno financiranje za povrat 3,5 milijardi eura duga plus kamate po obveznicama u vlasništvu središnje monetarne institucije eurozone koji dolaze na naplatu u ponedjeljak.

Svi dokazi upućuju na zaključak da će Grčka podmiriti tu obvezu i platiti zakašnjele rate kredita prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), naglasio je Draghi. Čelnik ECB-a upozorio je također da će biti nužno otpisati dio grčkog duga. “Nema spora da je nužno otpisati dio duga. Pitanje je samo koji je najbolji okvir za otpis”, dodao je. Odvojeno je ECB danas na redovnoj mjesečnoj sjednici zadržao ključnu kamatnu stopu u eurozoni na rekordno niskih 0,05 posto. Zadržana je i vrijednost mjesečnog programa kupnje imovine od 60 milijardi eura.

You may also like