Mjere za usporavanje stagnacije, hoće li se zaustaviti otpor prema investicijama?

Usporavanje ekonomskog rasta u posljednjom kvartalu iznova je osvijestilo činjenicu da “Hrvatska stagnira dok drugi napreduju” pa je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala na urgentnost da se svi na javnim funkcijama pozabave pitanjem gospodarstva.
Među ostalim, pozvala je na daljnje snižavanje poreza jer će to dovesti “do veće gospodarske aktivnosti, ulaganja i razmjene”. Nema sumnje, s predsjednicom se slaže i ministar financija Zdravko Marić koji je više puta i najavio da će nakon prvog kruga poreznog rasterećenja uslijediti i drugi. Što to konkretno znači?

– Svođenjem proračunskog deficita od oko pet posto BDP-a na razinu uravnoteženosti i suficita te smanjenjem javnog duga otvara se prostor za novi krug rasterećenja – kaže Marić, a prenosi Jutarnji list. S proračunom za 2019. godinu Vlada će u Sabor uputiti i porezne izmjene kojim će se smanjivati porezni teret u idućih nekoliko godina.

Pritom će se voditi računa o ekonomskom programu Vlade u kojem je najavljeno smanjenje PDV-a, ali Marić napominje da neće zanemariti ni ostale porezne oblike. Ističe kako je jedan od najjačih učinaka porezne reforme bilo smanjenje poreza na dobit za poduzetnike (sa 20 posto na 18 posto, uz uvođenje snižene stope od 12 posto), ali da je to ujedno i važan okidač za privlačenje stranih i domaćih investicija te dodatni poticaj gospodarstvu. Osim PDV-a i poreza na dobit, na dnevnom redu će biti i problematika oporezivanja plaća. Međutim, o konkretnim izmjenama i poreznim stopama Marić ne želi govoriti, ističući da će to ovisiti o predstojećim analizama.

– Na porezne izmjene ne gledamo samo iz perspektive proračuna, nego s obzirom na šire učinke na gospodarstvo i standard građana, ali i održivost javnih financija – naglašava Marić. Međutim, ostaje činjenica da proračun i dalje ima velike rashode čija je struktura takva da ne ostavlja mnogo prostora, ne samo za značajnije smanjenje poreza, nego i za investicije. A kako potvrđuju i posljednji podaci, one nikako da uhvate maha.

Na pitanje očekuje li njihov rast potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić odgovara potvrdno kada je riječ o onima financiranim iz sredstava EU, “s obzirom na značajan skok u potpisanim ugovorima tijekom 2017”., no ističe kako tek treba napraviti iskorak u tzv. velikim projektima.

– Vjerujem da će i privatne investicije rasti, ali najveća prepreka rastu je nedostatak radne snage. To je faktor koji sprečava i investicije – objašnjava Dalić. Kako nedostatak radne snage, osobito u građevinarstvu i turizmu, postaje ozbiljan problem, Vlada će morati potražiti rješenje i za taj problem.

Međutim, i Ministarstvo gospodarstva je fokusirano na smanjenje opterećenja gospodarstva. Prošle godine najavljeno administrativno rasterećenje, kaže Dalić, provedeno je oko 70 posto, a u cijelosti će se provesti do sredine godine.

– Novi plan je spreman i ide na Vladu idući tjedan ako prođe uži kabinet, a donosi uštede od oko 700 milijuna kuna. Zakon o strateškim investicijskim projektima čiji je cilj pojednostaviti i ubrzati pripremu privatnih projekata bit će usvojen u Saboru idući tjedan. Zakonski okvir za objedinjavanje inspekcijskih službi je spreman i čeka konačno političko usuglašavanje – nabraja Dalić. Čeka se i reforma plaća u državnom sektoru.

Ipak, Hrvatska je i dalje daleko od poželjne destinacije, kako stranim tako i domaćim ulagačima, koji se uglavnom žale na pravnu nesigurnost te tromu i skupu administraciju. S druge strane, Hrvati i ne žele svakakve investicije. Najnoviji u nizu otpora građana je izgradnja LNG terminala na Krku. Izazov za poticanje investicija više se ne svodi samo na stvaranje poticajnih uvjeta za ulagače, nego i na zadržavanje ljudi u zemlji, kao i odabir njima prihvatljivih investicija, piše Jutarnji list.

Ako ne dođe do nekih značajnih iskoraka, očito je da će se Hrvatska teško odlijepiti s europskog dna. Stopa rasta iz posljednjeg kvartala od 2,8 posto nije tek privremeno usporavanje, nego trend koji će se nastaviti i u srednjoročnom razdoblju. Britanska analitička kuća Economist Intelligence Unit procjenjuje da će u razdoblju od 2018. do 2022. godine hrvatski BDP rasti po stopi od 2,7 posto. Navode kako očekuju ograničen rast “zbog slabog institucionalnog okvira”.

You may also like

0 comments