Svjetska banka dio od 18,8 milijardi dolara mirovinske štednje svojih zaposlenika ulaže u kompanije u duhanskom i sektoru vađenja ugljena, što se kosi s njezinim proklamiranim principima etičkih i ulaganja u kompanije s niskim emisijama ugljika. U internoj bilješci zaposlenicima koju je Reuters dobio na uvid, rizničar Svjetske banke navodi da je oko 40 posto dioničkog porftelja aktivno ili pasivno uloženo u fondove dioničkih indeksa, uključujući kompanije povezane sa zdravstvenim odnosno problemima u okolišu.
Tako je dio mirovinske štednje uložen u indeks Russel 3000, koji između ostalog uključuje proizvođače ugljena Peabody Coal i Arch Coal, te duhanskog diva Philip Morris. Dio je, pak, uložen u fondove povezane s Morgan Stanleyevim indeksom MSCI, koji obuhvaća, između ostalog, ExxonMobil. Svi su zaposlenici Svjetske banke, njih 15.000, obvezni uplaćivati u fond mirovinske štednje, dok umirovljenika ima 10 tisuća. Dva izvora u Svjetskoj banci pokazala su novinarima Reutersa zapisnik o raspravi zaposlenika i menadžera na internoj bančinoj stranici i bilješku zaposlenika u kojoj se izražava zabrinutost za mirovine i navode detalji portfelja, uz pitanje zašto Banka ne koristi društveno odgovorne alternative.
Neki od njih ustvrdili su u bilješci na blogu Svjetske banke, objavljenoj u listopadu prošle godine, da bi zacrtani godišnji prinos od 3,5 posto mogao biti ostvaren i društveno odgovornim ulaganjima, upozorivši da se ulaganja mirovinske štednje kose s javnom misijom banke. Prema javno deklariranim principima, Svjetska banka ne ulaže u proizvodnju duhana u zemljama u razvoju, a zabranili su i financijsku potporu gradnji elektrana na ugljen, osim u najsiromašnijim zemljama koje nemaju druga rješenja.
Detalji o portfeljima mirovinskog fonda za zaposlene u Svjetskoj banci dosad nisu bili poznati, da bi ovog tjedna to napokon bilo učinjeno u sklopu inicijative kojom se vlasnike imovine nastoji potaknuti da pridonesu smanjenju rizika po klimu. U tom je izvješću mirovinski fond Svjetske banke rangiran slabije od onih kompanija poput British Coala i državnog naftnog fonda Azerbajdžana, navodi Reuters. “Za Svjetsku je banku gotovo neodrživo promovirati održivi rast i istodobno ne upravljati rizicima u vlastitom velikom portfelju – odnosno nikome ništa ne reći o tome”, upozorava izvršni direktor inicijative Julian Poulter.
Iako mirovinski fond u prvom redu mora voditi računa o financijskoj dobiti za zaposlenike, analitičari upozoravaju da bi se novac mogao usmjeriti u provjerene odnosno specijalno osmišljene fondove koji ne obuhvaćaju kompanije poznate po kršenju principa zaštite okoliša, socijalne osjetljivosti i dobrog upravljanja. Imovina mirovinskog fonda Svjetske banke drži se u odvojenoj zakladi kojom upravlja bančin odbor za financiranje mirovina na čelu s financijskim direktorom Banke. Čine ga još predstavnici uprave, zaposlenika i umirovljenika. Poslovanje fonda vode neovisni menadžeri, a u odboru nisu željeli komentirati izvješće Reutersa.
Svjetska banka dužna je upravljati novcem “u najboljem interesu korisnika fonda”, navodi se u priopćenju Svjetske banke dostavljenom Reutersu. U Banci napominju da ne komentiraju konkretna ulaganja, dodajući tek da se obično odlučuju za “principijelan a opet pragmatičan pristup” u okviru zadanih smjernica po kojima su dužni voditi računa isključivo o financijskoj koristi za buduće umirovljenike, uz fleksibilnost u pogledu načela investiranja. (Reuters)