Europska unija želi snažniju suradnju Turske s Grčkom i drugim susjednim zemljama EU kako bi se ograničio priljev migranata i zauzvrat je spremna ponuditi više novaca za sirijske i iračke izbjeglice u Turskoj u okviru plana EU objavljenog u utorak. Nacrt akcijskog plana predstavio je turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u ponedjeljak tijekom njegova posjeta Bruxellesu. Dužnosnici obje strane kažu da će dokument predstavljati temelj daljnjih pregovora kojima će se odgovoriti na migrantsku krizu.
U planu se navode koraci koje će poduzeti EU i Turska na dva područja – potpori izbjeglica i njihovih turskih domaćina i sprječavanje neregularne migracije. EU će osigurati do milijarde eura za ovu i sljedeću godinu kako bi se pomoglo Turskoj da zbrine oko 2,2 milijuna izbjeglica iz Sirije i Iraka kao i dodatno financiranje. Nekim će izbjeglicama biti odobren dolazak u Europu iz Turske. Među mjerama koje bi Turska, prema tom planu, trebala provesti su jačanje aktivnosti obalne straže i suradnje s grčkom mornaricom kao i jača kontrola kopnenih granica s Grčkom i Bugarskom te primanje natrag onih koji su ušli u EU ali ne udovoljavaju kriterijima za odobravanje azila.
U planu se ne spominje poziv turskog predsjednika Europi da podrži plan Ankare da se uspostave “zaštićene zone” i zone zabrane letenja na sjeveru Sirije. Taj prijedlog izazvao je skepsu kod mnogih europskih dužnosnika. Prema planu Turska bi otvorila šest prihvatnih centara za tražitelje azila uz europsku financijsku pomoć. Turski ministar gospodarstva Nihat Zeybekcia rekao je da bi Turska pozdravila financijski doprinos Europske unije kojim će se ublažiti teret zbrinjavanja više od dva milijuna izbjeglica ali da to ne bi predstavljalo i rješenje krize.
Izbjeglička kriza može se riješiti samo ako se članice EU-a budu držale zajedno, a Hrvatska je pokazala punu potporu europskoj politici o migracijama i Europska komisija stoji uz nju u rješavanju te krize, izjavio je u utorak u Zagrebu europski povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopulos. “Hrvatska je u potpunosti predana najboljim načelima naše politike o migracijama i želim je još jednom pohvaliti za ono što čini u vrlo teškim uvjetima…”, rekao je Avramopulos u izjavi za novinare nakon sastanka s potpredsjednikom vlade i ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem. “Ne mogu dovoljno puta ponoviti da se ova izbjeglička kriza može riješiti samo ako se budemo držali zajedno, kako unutar EU-a tako i u susjednim zemljama, a ne jedni protiv drugih”, istaknuo je dodajući da je “jedino rješenje zajednički europski pristup, u duhu solidarnosti i odgovornosti”, a ne prebacivanje problema izbjeglica s jedne na drugu zemlju ili zatvaranje granica.
Po njegovim riječima, Hrvatska ima ključnu ulogu u rješavanju izbjegličke krize u regiji i bilo bi dobro da intenzivira svoj dijalog sa srbijanskim vlastima i drugim zemljama zapadnog Balkana. “Trebaju nam stalni i konstruktivni dijalozi, a ne zidovi ili ograde.” “Europska komisija stoji uz Hrvatsku u rješavanju izbjegličke krize i računa na to da će Hrvatska preuzeti odgovornost kako u EU tako i prema svojim susjedima na zapadnom Balkanu”, naglasio je.
Istaknuo je da je Hrvatskoj na raspolaganju 70 milijuna eura za razdoblje 2014-2020. za pomoć vezano uz migraciju i sigurnosne izazove kao i 120 milijuna eura za za unaprijeđenje infrastrukture kako bi se ispoštovala schengenska pravila. Avramopulos je pozvao ministra Osrojića da ubrza unutarnju proceduru kako bi se povukla ta sredstva što je više moguće.
Također je kazao da Hrvatska može aktivirati mehanizme civilne zaštite ili zatražiti razmještanje Frontexovih timova. “Europska komisija je spremna rasporediti migracijske promatračke timove na sabirne točke da identificiraju i registriraju sve dolaske, ali je na Hrvatskoj da donese odluku trebaju li joj.” Ostojić je izvijestio je Avramopulosa o stanju migracijske krize u RH te stanju u prihvatnom centru u Opatovcu. Kazao je da je nakon stabilizacije ove situacije Hrvatska spremna nastaviti i sa dogovorenom relokacijom ljudi. “To znači da će unatoč krizi Hrvatska svoj dio tereta preuzeti.”
Također je ponovio hrvatsko stajalište da treba financijski i na sve druge načine pomoći izbjegličkim centrima u Turskoj, Jordanu i Libanonu te uspostaviti strogu kontrolu granice između Grčke i Turske, u kojoj sudjeluje i hrvatska policija. Rekao je da je Hrvatska spremna to podržati i s dodatnim snagama. “Kao članica EU-a na zapadnom Balkanu želimo biti i vratit ćemo nazad u redovni dio naših pregovora upravo dobrosusjedske odnose za koje smo zatražili da budu iskreni i nakon toga Hrvatska je spremna apsolutno pomoći i susjedima u onome dijelu posla koji oni moraju obaviti, pogotovo ako žele biti članica EU-a”, istaknuo je Ostojić. Avramopolus se sastao u utorak i s prvom potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić.
Obzirom da je u Hrvatsku do ranog poslijepodne ušlo više od 121 tisuće ljudi, Pusić je rekla da se i dalje očekuje priljev izbjeglica i izvijestila je povjerenika o koracima koje je Vlada poduzela od početka izbjegličke krize, priopćeno je iz MVEP-a. Naglasila je da će Hrvatska, kao i do sada, prema izbjeglicama postupati na normalan i human način, a povjerenik je ovom prilikom upoznat i s događajima od početka izbjegličke krize, kao i s razlogom kratkotrajnog zatvaranja granice.
Avramopolous je izvijestio Pusić o naporima koje Komisija poduzima kako bi se smanjio broj ljudi koji dolaze, pomoglo zemljama koje su najviše pogođene izbjegličkom krizom i u kojima trenutno boravi više milijuna izbjeglica iz Sirije te o aktivnostima usmjerenima na borbu protiv krijumčara ljudi, ujedno zahvalivši Hrvatskoj na sudjelovanju u operacijama. Sugovornici su se složili da je komunikacija među svim državama, posebno među onima koje su najviše pogođene izbjegličkom krizom, od izrazite važnosti kako bi se što bolje razumjeli problemi s kojima se države suočavaju, kao i moguća rješenja nastale situacije.
Stoga Konferencija na visokoj razini Istočno Sredozemlje – Balkanska ruta, koja će se u četvrtak održati u Luxembourgu te međunarodni summit u Valletti u studenom, predstavljaju mogućnost da se u direktnom kontaktu među državama pronađe dugoročno, održivo i sveobuhvatno rješenje, priopćeno je iz MVEP-a.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak ocijenio je u utorak kako je krajnje vrijeme da Europa dođe do jedinstvenog stajališta o tome kao odgovoriti na aktualnu izbjegličku krizu koja izravno utječe i na države zapadnog Balkana te je izrazio nadu kako će se to dogoditi već u četvrtak na ministarskom sastanku u Luxembourgu. Crnadak je na konferenciji za novinstvo u Banja Luci kazao kako očekuje da europske zemlje suočene s trenutačnim izazovima pokažu više solidarnosti i djeluju u duhu zajedništva umjesto da razmjenuju uzajamne optužbe. “Očekujem da se posebna pažnja posveti zemljama koje su pod najvećim pritiskom u posljednje vrijeme, također i zemljama tranzita, poput Srbije i Makadonije, koje ne mogu same iznijeti teret pod kojim su se našle. Mislim da je dobro što će s nama na tom sastanku biti i ministri Turske, Libanona i Jordana, jer su te zemlje primile četiri milijuna migranata”, kazao je Crnadak. BiH je do sada bila pošteđena priliva izbjeglica s područja Bliskog istoka no vlasti te zemlje strahuju kako bi se mogle suočiti s izbjegličkim valom ukoliko bi Mađarska zatvorila svoje granice.
