Minimalno tisuću projekata za zeleni oporavak EU

Analiza
Dok Europska unija priprema sredstva za poticanje oporavka gospodarstva nakon pandemije koronavirusa, konzultantska kuća EY već je odabrala tisuću projekata iz područja zelenog razvoja gdje bi se sredstva mogla koristiti. Rumunjska, Grčka, Cipar i Hrvatska prednjače u JI Europi po različitim parametrima za zeleni oporavak, prenosi Balkan Green Energy News portal.

Popis koji je sastavio EY u svom izvješću ‘A Green Covid-19 Recovery and Resilience Plan for Europe‘ zapravo sadrži više od 2000 projekata. Najbolji su identificirani prema kriterijima tehnološke relevantnosti, mogućnostima za postizanje ekonomskih i socijalnih i okolišnih koristi u roku od dvije godine i strateškom usmjerenjem ka smanjenju neto emisija stakleničkih plinova na nulu.

Zajednički istraživački centar Komisije jučer je objavio novu studiju pod nazivom Fosilne emisije CO2 za sve zemlje svijeta, ponovno potvrđujući da je Europska unija uspjela odvojiti gospodarski rast od ispuštanja emisija koje utječu na klimatske promjene.

Emisije CO2 iz fosilnih goriva u članicama EU-a i Ujedinjene Kraljevine smanjile su se, dok se globalno povećanje emisija CO2 nastavilo u 2019., iako nešto sporijim tempom. Od početka 21. stoljeća, priopćila je Europska komisija, globalne emisije stakleničkih plinova postojano rastu.

EK javlja kako su ovo rezultati najnovijih ažuriranja baze podataka o emisijama za globalna istraživanja atmosfere (EDGAR), jedinstvenog alata koji je razvio Zajednički istraživački centar za potporu evaluaciji učinka politika i pregovorima o klimi, na temelju kojega je postavljeno mjerilo za usporedbu nacionalnih i globalnih rezultata.

Štoviše, EY je rekao da je obuhvatio samo desetinu zelenih projekata u razvoju te da bi mogli vrijediti ukupno bilijun eura i dovesti do otvaranja 12 milijuna stalnih radnih mjesta. Tisuću projekata s popisa već je spremno, osim što neki imaju još jedan korak da prevladaju administrativne i tržišne barijere ili dođu od sredstva za financiranje.

Najveće zemlje vode u ukupnom zbroju, ali regija koju prati Balkan Green Energy News solidno se rangirala po mnogim se pokazateljima. Rumunjska ima najviše projekata u JI Europi, čak 38, Grčka ima 37 projekata, Hrvatska 34 i Bugarska 24.

Startup tvrtke te mala i srednja poduzeća imaju 30 posto navedenih projekata, a uključuju inovacije poput održive mobilnosti, zelenog vodika i građevinskih materijala s niskim emisijama. Više od petine čine ulaganja do pet milijuna eura, a države i tvrtke izdvojit će ukupno 200 milijardi eura i očekuju otvaranje 2,3 milijuna stalnih radnih mjesta. Konzultanti koji su sastavili popis izračunali su da će tih tisuću projekata spriječiti emisiju od 2,3 ​​gigatona ekvivalenta ugljičnog dioksida.

Sektor energetike prednjači po broju projekata – 374, vrijednih 75 milijardi eura, a prati ga promet s 217 projekata koji donose ulaganja od 87 milijardi eura. Što se tiče energetike, Rumunjska je na petom mjestu s 23 projekata i najbolje se pozicionirala u JI Europi, a prednjači i u sektoru prometa. Grčka i Hrvatska imaju po 17 projekata u energetici, a Bugarska 12, prenosi OIE.

Ova godina bi trebala biti ključna za cijelu energetiku jer se očekuje ubrzavanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima, dok se čak i u najrazvijenijim tržištima potrošnja ugljena smanjuje.

To pokazuju nedavne analize tvrtke Frost & Sullivan pod nazivom ‘Mogućnosti rasta zbog dekarbonizacije na svjetskom energetskom tržištu 2019. – 2030.’ Pad troškova i nove energetske politike koje potiču obnovljive izvore koje prihvaćaju brojne zemlje u šest ključnih dijelova svijeta (Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Bliskom istoku, Kini i Indiji) glavni su razlozi zašto bi do kraja desetljeća značajno trebao porasti i broj i instalirana snaga sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

You may also like

0 comments