MINA – Mrsićeva izvještajna novinska agencija

Prvo se pojavila sama vijest u Hini. Vijest je bila sadržajno potpuna i jasna. Radilo se o dugovima tvrtke supruge člana SDP-a M. Mrsića. Gotova vijest nije objavljena prije izbora jer ga je trebalo „doraditi“ (najodgovornija osoba za neobjavljivanje je glavni urednik Hine S. Obratov).

Piše: prof.dr.sc. Kristijan Krkač/Hrvatska danas

Novinarka je zatim iz „moralnih razloga“ tekst spomenula političkoj stranci HKDU. Stranka pak nije objavila vijest jer je „preostalo tek nekoliko sati do početka izborne šutnje“. Novinarka je dobila izvanredan otkaz.

Prvo opravdanje neobjavljivanja sastojalo se u tome da vijest nije objavljena jer bi to bilo „pogodovanje jednoj političkoj stranci“. No na Hinu ne spada procjenjivanje pogoduje li informacija ili ne bilo kome. Sama zamisao o „pogodovanju“ već je neprofesionalna. Drugo opravdanje neobjavljivanja je da je vijest trebalo „dopuniti“ informacijama.

Prvo opravdanje je samo po sebi besmislica. Objavljivanje vijesti ne može pogodovati nikome, nego sadržaj vijesti, tj. daljnje tumačenje sadržaja (koje ne spada na samu vijest). No, kako se radilo o političaru koji se kandidira na izborima, tj. o dugovanju tvrtke njegove supruge, nemoguće je da sadržaj vijesti ne utječe; preciznije govoreći utječe i objavljivanjem, ali i neobjavljivanjem (nepravovremenim informiranjem). Sam izraz „izbjegavanje pogodovanja političkoj stranci“ nemoguće je povezati s temeljnom djelatnošću Hine, pa je već i njegova uporaba kao opravdanja za neobjavljivanje prekršaj temeljne djelatnosti i pravila struke.

Drugo opravdanje je činjenično pogrešno. Naime, vijest je bila potpuna danima u Hini i njezina dorada ni na koji način supstancijalno nije promijenila sadržaj. I dalje stoji da se radi o supruzi člana SDP-a M. Mrsića i dalje stoji da se radi o velikom dugovanju čiji je iznos nepromijenjen. Nikakva relevantna dopuna te vijesti nije se naknadno zbila. Zbog toga treba pretpostaviti da se izraz „dorada“, „dopuna“ i slični rabe kao kodni nazivi za djelovanje koje ne spada na temeljnu djelatnost Hine, koje je neprofesionalno i najvjerojatnije nemoralno.

Na prvi pogled izgleda kako je otkaz utemeljen, ali razmislimo pobliže. U agenciji se zbiva nešto očito neprofesionalno; konkretno ne objavljuje se, tj. stopira se točna i potpuna vijest. Na taj neprofesionalizam (pravovremenost) zaposlenica agencije reagira neprofesionalnim spominjanjem vijesti izvan agencije (koji je dospio na e-poštu političke stranke HKDU 09. 09. 2016. u 14:07 sati). Imamo na djelu dvije neprofesionalnosti, ali one su povezane, jer je druga reakcija na prvu. Ponašati se neprofesionalno ako je to jedini način da se ukaže na i očuva profesionalnost u okolnostima očite neprofesionalnosti je jedina profesionalna stvar za učiniti koliko god to paradoksalno zvučalo. Ne učiniti ništa značilo bi tolerirati neprofesionalnost. Podržati neprofesionalnost značilo bi direktno sudjelovati u njoj. Dakle, jedino što preostaje je biti neprofesionalan s jasnom svrhom ukazivanja na neprofesionalnost i očuvanja profesionalnosti. Opće pravilo je također jasno: u nenormalnim okolnostima postupiti nenormalno jedina je normalna stvar za učiniti.

Otkaz dakle nije utemeljen, ali ne zato što novinarka nije učinila ništa neprofesionalno, jer jest učinila nešto neprofesionalno, nego zato što joj ga nitko nije mogao dati, a to pak zato što su oni koji su joj ga dali i sami postupili neprofesionalno što je i dovelo do njezine neprofesionalnosti zbog koje su joj de facto dali otkaz. Dakle, situacija je eklatantan primjer korumpiranosti ove državice.

Što se samog čina novinarke tiče stvar je jasna. Načelo je sljedeće: postoje jasne situacije u kojima se može ne objaviti točna informacija, tj. zatajiti na neko vrijeme (prekršiti pravilo pravovremenosti), a to su sve one u kojima se zatajivanjem proizvodi manja opća i nacionalna šteta (javna sablazan, panika, ugroza nacionalnih interesa, kleveta itd.), nego njezinim objavljivanjem (koje bi vjerojatno izazvalo veću štetu). Ova informacija nije bila takva da bi proizvela opću nacionalnu štetu ili ugrozu, osim što bi proizvela štetu tvrtki, supruzi M. Mrsića, njemu samome i SDP-u. No opće je poznato da se radi o Hini, a ne o Mini, tj. o Mrsićevoj izvještajnoj novinskoj agenciji, ili se to promijenilo bez da je javnost s time upoznata?

Dakle, nije bilo razloga za zatajivanje vijesti. Vijest je ostala neobjavljena prije izbora i time je prekršeno pravilo pravovremenosti objavljivanja što je neprofesionalno. Primjena načela na stav glavnog urednika je sljedeća: ako se objavljivanjem informacije čak i pogoduje jednoj stranci, a neobjavljivanjem uskraćuje donošenje informirane biračke odluke, onda su u sukobu pogodovanje tj. pristranost, iako u činu objave nema pristranosti, nego u zaključivanju na temelju sadržaja poruke s jedne strane, i pravo na točnu, pravovremenu i potpunu informaciju s druge strane.

Uskratiti bilo kome to pravo bez posebnog opravdanja znači ne samo kršiti pripadajuće zakone i sam Ustav RH, nego elementarno svojstvo ljudskosti. Ako je Hina neobjavljivanjem te vijesti prije izbora pa makar ijednom biraču uskratila informaciju na temelju koje bi donio informiraniju i potpuniju biračku odluku, onda je ona direktno utjecala na rezultate izbora i politički se angažirala što joj je, koliko je poznato, zabranjeno zakonom.

Ako je u ovoj državici i preostao još ijedan djelić ijedne ozbiljne institucije, onda bi u roku od 24 sata Hina trebala biti blokirana sa svim svojim zaposlenicima koji bi trebali biti odvedeni na obavijesne razgovore koji bi trajali dok se ne utvrde činjenice temeljem nedvojbenog dokaznog materijala uz dakako nazočnost njihovih odvjetnika. No ništa od toga neće se zbiti ili će se zbiti tek nešto, premalo i prekasno. Mina može nastaviti s radom, samo pazite da i vi ne stanete na nju.

You may also like

0 comments