Mijanmar je odbi preuzeti krivnju za eskalaciju migrantske krize i doveo u pitanje prisustvo predstavnika te zemlje na samitu koji se kasnije ovog mjeseca održava na Tajlandu, na kojem će biti riječi o rješavanju vanredne situacije zbog koje hiljade izbjeglica plutaju morima. “Ne ignoriramo problem migranata, ali će naši čelnici odlučiti hoće li prisustvovati sastanku ovisno o tome o čemu će se na njemu razgovarati”, kazao je major Zaw Htay, direktor Ureda predsjednika Mijanmara, prenosi Al Jazeera.
Brodovi u kojim se nalazi više od 2.000 očajnih i gladnih izbjeglica, proteklih tjedana stigli su na Tajland, u Maleziju i Indoneziju, a smatra da se kako tisuće migranata i dalje plutaju morima nakon što je provedena akcija protiv krijumčarenja ljudi. Zbog te akcije, kapetani brodova i krijumčari napustili su brodove i ostavili migrante na moru. Veliki broj ljudi na prenatrpanim brodovima su Rohinja muslimani, koji bježe od progona u Mijanmaru. Osim njih, na brodovima je veliki broj stanovnika Bangladeša koji bježe od siromaštva.
Obje grupe žele doći do Malezije, većinski muslimanske zemlje koja je proteklih godina primila više od 45.000 Rohinja, ali koja sada tvrdi kakoviše ne može primati dodatne izbjeglice. Indonezija i Tajland su naveli slične stavove. Sve tri zemlje imaju spremne mornarice raspoređene na granicama teritorijalnih voda, kako bi odbili brodove sa migrantima ili proveli takozvanu “politiku pomaganja”, prema kojoj se drugim brodovima dopremi voda i hrana, a zatim ih upute u pravcu drugih zemalja. Mijanmar pokušava skrenuti krivnju za trenutnu krizu na susjedne zemlje. “Iz humanitarnog ugla, tužno je ove ljude neke zemlje vraćati na more”, kazao je Zaw Htay, direktor Ureda mijanmarskog predsjednika Theina Seina, koji se nije javno oglasio po pitanju krize od kad je eskalirala 1. svibnja. Novinarka Al Jazeere Florence Looi javlja iz Yangona kako Vlada inzistira na tvrdnji kako je kriza problem krijumčarenja ljudi te kako nema dokaza da su migranti Rohinje, čak i ako oni tvrde da jesu. Tajland je za 29. svibanj organizirao regionalni sastanak 15 zemalja, kako bi se razgovaralo o “korijenu uzroka nepravilne migracije u Indijskom oceanu”.
Zaw Htay je kazao u petak kako Vlada Mijanmara “neće učestvovati na regionalnom sastanku u Tajlandu ako se ime ‘Rohinje’ spomene u pozivnici”. On je optužio vlade kako pokušavaju prikriti svoje probleme krijumčarenja ljudi i ropstva prebacivanjem krivice na Mijanmar. U subotu kazao kako službena pozivnica za regionalni summit još nije stigla. Ujedinjeni narodi su u petak upozorili na “plutajuće mrtvačke kovčege” i pozvali su regionalne čelnike na prvo mjesto staviti ljudske živote. Sjedinjene Američke Države su pozvale vlade ne odbijati natrag na more brodove koji stignu do njihovih voda. “Najveće kršenje ljudskih prava čine korumpirani službenici koji su uključeni u aktivnosti krijumčarenja ljudi i koji surađuju sa organizacijama koje krijumčare ljude”, rekao je Zaw Htay. Tajlandske vlasti, dugo optuživane za ignoriranje problema krijumčarenja ljudi jer ih krijumčari podmićuju, pokrenuli su 1. svibnja akciju protiv krijumčara nakon što su otkrili desetke tijela zakopanih u kampovima krijumčara u džunglama na granici Tajlanda i Malezije.
Desetke tajlandskih službenika je uhapšeno, a više od 50 policajaca je pod istragom zbog sumnji kako su povezani sa tim nelegalnim aktivnostima. UN je za Rohinje kazao da su jedna od najprogonjenijih manjina na svijetu. Desetljećima su Rohinje u Mijanmaru bile žrtve diskriminacije budustičke većine, koju je odobravala država. Kako im je prema državnom zakonu uskraćeno državljanstvo, oni su praktički stanovnici bez države. U protekle tri godine je u napadima na Rohinje ubijeno stotine pripadnika te manjine, a otprilike 120.000 Rohinja je pokušalo napustiti zemlju koristeći brodove krijumčara ljudima, kako bi se dokopali drugih zemalja. Samo ime Rohinje je tabu u Mijanmaru, gdje iz zovu “Bengalcima” i gdje insistiraju da su oni ilegalni imigranti iz Bangladeša, iako su Rohinje generacijama živjele u uglavnom budističkoj azijskoj zemlji.