Pritisak migranata na slovensku granicu i dalje pada pa je u nedjelju u tu zemlju ušlo nešto više od 2800 izbjeglica, a u ponedjeljak s dva vlaka preko Dobove njih još oko 2100.
Jutros se je u kampu u Šentilju nalazilo manje od 900 migranata, dok su ostali prihvatni centri bili praktično prazni. Od sredine prošlog mjeseca do danas u Sloveniju je ušlo 277.000 ljudi iz Sirije, Iraka, Afganistana i iz drugih država, a unatoč jenjavanju prijašnjeg priljeva slovenske vlasti ne očekuju da je problem izbjeglica u cijelosti riješen. Premijer Miro Cerar izjavio je s tim u vezi da još nije došlo vrijeme za uklanjanje žičane ograde na granici s Hrvatskom. Cerar izjavio je sinoć nakon summita u Bruxellesu kako je sada bitno da Turska počne što prije ispunjavati svoje obveze o kontroliranju i zaustavljanju izbjegličkog vala, no da će Slovenija nastaviti s postavljanjem ograde prema Hrvatskoj, jer problem velikog izbjegličkog vala još nije do kraja riješen te da će žica na granici morati ostati još barem nekoliko mjeseci.
Cerar je uz to izrazio i spremnost svoje vlade da pomogne Makedoniji, koja je prošlog tjedna ogradom na svojoj južnoj granici počela zapriječavati nekontrolirani dolazak ilegalnih migranata, slanjem slovenskih policajaca na tu granicu. Slovenija drugima daje dobar primjer kako treba usmjeravati i zaustavljati ilegalne migrantske tokove, ocijenio je Cerar, dodavši da je njegova zemlja pomoć u policajcima i iskustvu spremna ponuditi Makedoniji, ali i drugim državama na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u tranzitnome centru za izbjeglice u Slavonskome Brodu da ekonomskim migrantima iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim zbivanjima ostaje zabrana prolaska balkanskom izbjegličkom rutom dok o tom problemu jasno stajalište ne zauzme Europska unija.
Ostojić je podsjetio kako je dodatno razdvajanje među izbjeglicama posljedica jednostrane odluke Slovenije te njezina zahtjeva za vraćanje ekonomskih migranata u Hrvatsku. “U ovom trenutku u Njemačakoj nema tog ograničenja”, istaknuo je Ostojić. UNHCR je prošlog tjedna upozorio da bi se zbog zaustavljanja ekonomskih migranata na makedonsko-grčkoj granici mogle otvoriti nove rute, s čim se slaže i Ostojić, koji je podsjetio na novu rutu preko Bugarske.
Ostojić je rekao kako su ilegalni prijelazi prijetnja i drugim zemljama na ruti. Po hrvatskim podatcima, udio ekonomskih migranata trenutačno je 6,3 posto, a na početku izbjegličke krize bio je oko 1,6 posto. Od početka izbjegličke krize kroz Hrvatsku je prošlo 457.005 osoba, a u protekla 24 sata kroz tranzitni centar u Slavonskome Brodu 3060 osoba.
U odnosu prema prošlom tjednu blago raste broj izbjeglica u tranzitu, no te brojke su još znatno manje od prosjeka od 6500 osoba, koliko ih je prosječno na dan prolazilo kroz Hrvatsku. “Jedan od razloga su vremenske prilike. Drugi je dodatna aktivnost turske obalne straže u svjetlu briselskog sastanka. Međutim, vraćamo se na stare brojke”, rekao je Ostojić i dodao da je od ponoći do devet sati u Hrvatsku ušlo 2016 osoba, koje su u međuvremenu nastavile put prema Sloveniji.
Ministar je rekao kako se ne može očekivati da sustav u Turskoj odmah profunkcionira u potpunosti te je podsjetio da bi hotspotovi u Turskoj trebali zaustaviti priljev izbjeglica na grčke otoke. Za zaustavljanje izbjegličkog vala u Turskoj Hrvatska bi kroz zajednički fond EU-a trebala osigurati sedam milijuna eura. Ostojić je objasnio stajalište premijera Milanovića kako Hrvatska trenutačno ne može preuzeti tu obvezu jer je riječ o iznosu koji će morati pričekati konstituiranje nove vlade.
Govoreći o prošlotjednom posjetu Grčkoj i Makedoniji, ministar je rekao da je hrvatska posada koja je sudjelovala kao dio Frontexa dobila i pohvale grčkih domaćina. Tijekom posjeta Makedoniji, po Ostojićevim riječima, dogovoreno je uvođenje sustava evidencije koji će biti usklađen s hrvatskim standardima, što bi trebalo olakšati i poboljšati nadzor. U sklopu međudržavne suradnje Hrvatska će Makedoniji donirati potrebnu opremu.
Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u nedjelju kasno navečer kako Slovenija više neće na mogućim granično spornim mjestima s Hrvatskom postavljati žičanu ogradu kako ne bi izazivala dodatne granične napetosti u odnosima između dvije zemlje. “Na svim točkama koje bi mogle biti sporne u smislu definiranja granice nećemo postavljati žičane prepreke, kako ne bismo izazvali granične napetosti ili sporove”, kazao je Cerar za Slovensku tiskovnu agenciju nakon sinoćnjeg susreta s premijerom Zoranom Milanovićem na summitu EU-a u Bruxellesu, dodavši da je to zajamčio hrvatskom premijeru.
Odgovarajući na pitanje o hrvatskim prosvjednim notama kojima je Hrvatska upozorila da je slovenska bodljikava žica na nekim mjestima postavljena na hrvatskom ozemlju te zahtjeva da se ona ukloni, Cerar je kazao da se ubuduće žičane prepreke na spornim mjestima neće postavljati te da bi na mjestima gdje je granica sporna, umjesto žičane ograde, mogla biti postavljena neka druga vrsta prepreke za onemogućavanje ilegalnih migracija. Slovenski premijer nije, međutim, ništa rekao o tome što će biti s već podignutom žičanom ogradom na spornim graničnim mjestima, zbog čega je Hrvatska i prosvjedovala.
Što se tiče podizanja ograde na granicama uopće, Cerar je rekao kako “nitko ne želi žičanu ogradu na dugi rok, ali je u ovom trenutku ona još potrebna radi kontrole ilegalnih migracija, zato će se njeno postavljanje nastaviti sve dok to budu zahtijevali sigurnosni razlozi”. Dodao je kako bi razlozi za takvu ogradu mogli prestati tek kroz nekoliko mjeseci ako postane jasno da će biti zaustavljen migrantski val, što je ovisi o dogovoru Europske unije i Turske i ponašanja država na tzv. balkanskoj ruti.
Odmah nakon prve hrvatske prosvjedne note Cerar je izjavio da žičana ograda ne prejudicira graničnu crtu nego se postavlja zbog migrantskog vala te da je Ljubljana o tome obavijestila i hrvatsku vladu i arbitražni sud. Slovenija do sada nije formalno odgovorila na diplomatske note kojima ju je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija upozorilo da žičana ograda na više mjesta prelazi granicu katastarskih općina i ulazi u hrvatski teritorij, niti na zahtjeve da se ograda s tih mjesta ukloni. Šef diplomacije Karl Erjavec kazao je nakon prve hrvatske prosvjedne note, nakon što je Slovenija počela postavljati ogradu, kako slovensko-hrvatska granica još nije određena i da će njen tok biti poznat tek kada arbitražni sud donese presudu gdje ona teče, dodavši kako Hrvatska navodno tok granice tumači “onako kako njoj odgovara”.
Na drugu hrvatsku prosvjednu notu reagiralo je nedavno slovensko ministarstvo vanjskih poslova izjavom u kojoj je navelo da žičana ograda ne prejudicira granicu te da se postavlja na određenim mjestima radi usmjeravanja i kontrole izbjegličkog vala i to u skladu s “konfiguraciijom terena”.
