[vc_row][vc_column width=”1/3″]Njemačka kancelarka Angela Merkel osudila je u obraćanju Bundestagu u srijedu napade na strance i neonacističke ispade u Chemnitzu ali je istodobno zatražila stroge kazne za počinitelje i protjerivanje onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Židovi i muslimani su sastavni dio našeg društva isto kao kršćani i ateisti. Njima je mjesto u našim školama, našim strankama u našem društvenom životu“, rekla je Merkel obraćajući se Bundestagu.
Ona je dodala da je konsenzus oko ovog pitanja „odlučan za jedinstvo društva“.
[/vc_column][/vc_row]„
Njemačka kancelarka je time reagirala na nemire u saskom gradu Chemnitzu gdje je nakon jednog ubojstva, za koje su osumnjičene izbjeglice, došlo do nasilnih prosvjeda desnih ekstremista i napada na strance. Angela Merkel je nakon toga rekla da je „lov na strance“ u Njemačkoj nedopustiv. „U Njemačkoj vladaju pravila i ova pravila ne mogu zamijeniti emocije. To je definicija pravne države“, rekla je Merkel u Bundestagu.
Njemačka kancelarka je tijekom rasprave koja je u pravilu bila posvećena proračunu ali se tradicionalno pretvara u opću raspravu o vladinoj politici, zaključila kako je većina građane Njemačke za suživot i toleranciju među pripadnicima različitih nacionalnosti.
Ali je isto tako naglasila kako ima razumijevanja za ogorčenost zbog zločina koje su počinile izbjeglice ili za koje se sumnja da su ih počinile izbjeglice. „Počinitelji moraju biti najstrože kažnjeni. Oni koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj moraju napustiti zemlju“, rekla je Merkel. Njemačka kancelarka je doduše obranila demokratsko pravo na prosvjede ali je osudila nacističke parole, širenje mržnje prema „svima koji drugačije izgledaju“ i napade na policiju.
Na kraju svog izlaganja je zaključila kako „migrantski izazov“ u okviru Europske unije još uvijek nije riješen. „Ovaj izazov mi se čini još većim nego izazov s kojim smo se suočili tijekom krize eura“, rekla je Merkel. Ona se još jednom založila za suzbijanje uzroka zbog kojih građani afričkih i azijskih zemalja napuštaju svoje domove i hrle ka Europi.
Raspravu u Bundestagu prije toga je otvorio, kao predsjednik najveće oporbene stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Alexander Gauland. On je pobrojao sve zločine koje su posljednjih godina u Njemačkoj počinili ili za koje se sumnjiče izbjeglice. „Ako se u građanima probudi mržnja, to ne dolazi iz vedra neba. Mi nismo ti koji ugrožavaju unutarnji mir u Njemačkoj“, rekao je Gauland.
Predsjedniku AfD-a oštro se suprotstavio bivši predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz koji je Gaulanda optužio za „fašističke“ metode i stavljanja pojedinosti izvan konteksta. „Već smo jednom ovdje u zgradi Reichstaga doživjeli ovakvu retoriku. Njoj je mjesto na smetlištu povijesti“, rekao je socijaldemokratski političar Schulz.
[quote_box name=””]
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker želi da Europska unija promovira euro kao globalnu valutu koja će parirati američkom dolaru, kazao je neimenovani europski dužnosnik uoči Junckerova govora o stanju Unije u Europskom parlamentu.
Junckera brine, između ostalog, što su cijene energenata koji se uvoze u Europsku uniju najvećim dijelom iskazane u dolarima iako tek mali dio tog uvoza dolazi iz Sjedinjenih Država. Bude li “političke volje”, predsjednik EK smatra da je moguće da se cijene u većoj mjeri iskazuju u eurima, navodi neimenovani dužnosnik EU-a.
Norveška puno izvozi u EU i iskazuje cijene tih proizvoda u eurima dok druge zemlje koriste dolare, podsjeća taj izvor, izdvajajući u toj skupini zemlje u regiji Perzijskog zaljeva i Rusiju. Budući da se SAD u predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa po svemu sudeći povlači iz međunarodnih aranžmana, EU bi mogao iskoristiti povoljni trenutak i potaknuti veću upotrebu eura, dodao je on uoči Junckerova govora u EP-u.
[/quote_box]
Talijanski potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini rekao je u ponedjeljak kako bi Italija već u petak mogla potpisati bilateralni sporazum o migracijama koji je tražila Njemačka, izvjestila je novinska agencija ANSA. “Vjerojatno bi mogli postići dogovor već u petak u Beču na sastanku europskih ministara unutarnjih poslova”, rekao je Salvini u Milanu.
Međutim, tvrdi kako bi potpisao samo dogovor kojim bi Njemačka bila zadovoljna a Italija se “ne bi trebala brinuti ni za jednog dodatnog imigranta”. U Njemačkoj je dogovor predstavljen kao dokument koji će omogućiti repatrijaciju migranata iz Njemačke u Italiju, ako je to bila prva zemlja u kojoj su se registrirali po ulasku na teritorij EU-a.
Pitanje migranata žestoko je podijelilo EU, mada su njihovi dolasci znatno pali od vrhunca iz 2015. kada ih je u Europu stiglo više od milijun. Južne europske države poput Italije i Grčke osjećaju se pregaženim, a istočne članice odbijaju primiti bilo kakve nove migrante. U talijanske je luke posljednjih godina pristiglo na stotine tisuća migranata, te su zahtijevali od EU-a da ih prihvate druge zemlje članice i pokažu više solidarnosti.
Italija se u lipnju nakon summita EU-a sukobila s Njemačkom i Francuskom oko toga što je dogovoreno o migracijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte je tada rekao kako dogovor ne predviđa da će Rim primati natrag migrante koji su otišli iz Italije u Njemačku, dok je njemačka kancelarka Angela Merkel tražila jasna jamstva svojih europskih partnera da će to učiniti kako bi spriječila raspad svoje vladajuće koalicije. “Dogovor ne predviđa da Italija uzima migrante iz Njemačke”, rekao je Conte novinarima nakon summita. “Nisam potpisao nikakav poseban sporazum s Merkel o uzimanju migranata natrag”, dodao je.
Njemačka je već ranije postigla dogovor s Grčkom o povratku migranata u tu mediteransku zemlju, ako su prethodno ondje zatražili azil.
