Merkel: Moramo učiniti sve za sigurnost EU

Europska unija treba učiniti više kako bi zajamčila i unutarnju i vanjsku sigurnost suočena s opasnošću od terorizma, rekla je u ponedjeljak njemačka kancelarka Angela Merkel.

“Osjećamo da smo suočeni s islamskim terorizmom, suočeni s građanskim ratom u Siriji, da moramo učiniti više za našu unutarnju i vanjsku sigurnost”, rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s talijanskim i francuskim kolegom Matteom Renzijem i Francois Hollandeom.

Merkel je susretom s Renzijem i Hollandeom u Italiji, na nosaču zrakoplova Garibaldi, započela seriju susreta s državnicima zemalja Europske unije u sklopu koje bi se u subotu u Mesebergu pored Berlina trebala sastati i s tehničkim predsjednikom hrvatske vlade Tihomirom Oreškovićem.

Merkel ovaj tjedan putuje u četiri države, a primit će državnike iz još šest zemalja. “Ovaj radni tjedan kancelarke Angele Merkel je u znaku razgovora o Europskoj uniji”, rekao je glasnogovornik savezne vlade Steffen Seibert. Razgovori služe za pripremu neslužbenog summita Europske unije koji bi se sredinom rujna trebao održati u Bratislavi.

Uoči radne večere u ponedjeljak, Merkel je kazala da će migrantska kriza s kojom se suočava Europska unija biti jedna od tema večerašnjeg susreta.

Renzi je na press konferenciji naglasio da unatoč Brexitu s Europom “nije gotovo”. On je kazao kako su “mnogi mislili da će nakon Brexita s Europom biti gotovo. To nije slučaj”.

Troje čelnika traži načine za pokretanje EU-a nakon šoka koji je izazvao rezultat britanskog referenduma 23. lipnja o izlasku iz Unije.

“Rizik današnje Europe su fragmentacija i podjele”, kazao je Hollande.

Finska, koja ima dugu granicu s Rusijom i održavala je strogu neutralnost tijekom Hladnog rata, pregovara sa SAD-om o suradnji u obrani i cilj joj je potpisati sporazum ove jeseni, rekao je finski ministar obrane u ponedjeljak.

Jussi Niinisto rekao je za Reuters da je okvirni sporazum, koji dolazi u vrijeme pojačane zabrinutosti sjevernih zemalja zbog veće ruske vojne aktivnosti u regiji, neće sadržavati obveze za vojnu suradnju koje bi članstvo u NATO savezu podrazumijevalo. “Bit će pokrivena područja gdje smo već dosad surađivali, poput vojne obuke, razmjene informacija i istraživanja”, rekao je u telefonskom razgovoru.

Finska, čija je granica s Rusijom dulja od 1300 kilometara, pridružila se prvi puta u srpnju radnoj večeri NATO-a. Ali, Helsinki je svjestan da bi svaki korak prema članstvu razljutio Moskvu. Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da će rasporediti vojsku bliže finskoj granici bude li se Finska učlanila u Savez.

Niinisto je rekao da Finska nastoji potpisati sporazum prije nego što se promijeni američka administracija nakon izbora u studenome. “To je jedan od razloga zbog kojih se to mora učiniti ove jeseni. Ali siguran sam da ćemo nastaviti surađivati bez obzira na to koji kandidat pobijedi”, rekao je Niinisto.

Zabrinutost oko ruske vojne aktivnosti porasla je posebno u Finskoj, Švedskoj i u trima bivšim sovjetskim baltičkim republikama Litvi, Estoniji i Latviji, nakon što su ruske snage zauzele i pripojile ukrajinski Krim 2014. godine.

Rusija je opovrgnula da predstavlja prijetnju sjevernim zemljama i optužila Zapad za ekspanzionističke ambicije.Finska je održavala neutralnost za vrijeme Hladnog rata ostavši izvan Varšavskog pakta i NATO-a. Švedska je potpisala sličan sporazum o suradnji sa SAD-om u lipnju, a njezin parlament u svibnju je NATO-u odobrio veći pristup njezinu teritoriju za vojne vježbe.

You may also like

0 comments