Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je na kongrasu Saveza njemačkih poslodavaca u Berlinu u utorak perspektivu ostanka u Njemačkoj svim izbjeglicama koje su budu integrirale na tržište rada. “Oni koji se u gospodarstvu budu pokazali dobrima, treba omogućiti dugotrajan boravak u Njemačkoj”, rekla je Merkel obraćajući se sudionicima Dana njemačkih poslodavaca.
Ona je obećala da će vlada učiniti sve kako bi se stvorili preduvjeti za uključivanje izbjeglica u tržište rada. Njemačka vlada je nedavno donijela paket zakonskih mjera koje omogućavaju bolju integraciju izbjeglica s dugotrajnom perspektivom boravka u Njemačkoj u što spadaju i integracijski tečajevi. Prije toga je predsjednik Udruge njemačkih poslodavaca Ingo Kramer od politike zatražio napore poput ulaganja u jezične tečajeve kako bi izbjeglice što prije bile spremne za tržište rada. “Gospodarstvo će učiniti sve kako bi se izbjeglice što brže uključile u tokove na tržištu rada. Ali politika mora učiniti svoje. Sve izbjeglice moraju, što je prije moguće, biti uključene u jezične tečajeve”, rekao je Kramer.
On je dodao kako svako četvrto njemačko poduzeće trenutno traga za kvalificiranim radnicima ali je istodobno rekao kako izbjeglice koje dolaze u Njemačku neće moći riješiti taj problem nego da je potrebno dodatno useljavanje kvalificiranih radnika. Integracija izbjeglica u njemačko tržište rada bila je jedna od glavnih tema najvažnijeg godišnjeg susreta njemačkih poslodavaca. Merkel je još jednom zatražila od ostalih članica Europske unije više solidarnosti u procesu zbrinjavanja izbjeglica i “pravedniju raspodjelu tereta”. “Slično kao i kad je u pitanju gospodarska i monetarna politika i po pitanju politike prema azilu je nužna potpuna integracija” , upozorila je Merkel uoči samita EU-Turska koji se održava ovog vikenda.
Ona je još jednom odbacila zahtjeve iz vlastitih, demokršćanskih redova za djelomičnim zatvaranjem granica. “Mislim da se problem ne može riješiti na njemačko-austrijskoj granici”, rekla je Merkel i ponovila kako treba uložiti više napora za stabiliziranje prilika u regiji. Prije toga je njezin zamjenik i predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Sigmar Gabriel na istom kongresu najavio da su Njemačka i Francuska osnovale zajednički fond za stabiliziranje država koje graniče sa Sirijom. Fondom od 10 milijardi eura bi se pomagalo Libanonu, Jordanu i Turskoj u zbrinjavanju izbjeglica.
Europska komisija postavila je u utorak pravni okvir za uspostavu posebnog fonda za sirijske izbjeglice u Turskoj, koji bi trebao pomoći u zaustavljanju izbjegličkog vala prema Europi. U zajedničkom Akcijskom planu EU-Turska, Unija se obvezala da će pružati Turskoj humanitarnu pomoć i financijska sredstva kako bi se mogla nositi s velikim brojem sirijskih izbjeglica koji su privremeno utočište našli u Turskoj. “Potpuno je jasno da u rješavanju izbjegličke krize EU mora pojačati suradnju s Turskom, a Turska s Unijom. Oboje moramo surađivati kako bismo proveli Akcijski plan koji će uvesti reda u migrantske tokove i pomoći u zaustavljanju migracija”, rekao je prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, dodajući da novac iz toga fonda treba pridonijeti daljnjem poboljšanju socijalnih i ekonomskih uvjeta u kojima žive Sirijci u Turskoj.
EU i Turska prošli su mjesec postigli dogovor o zajedničkom akcijskom planu za suočavanje s izbjegličkom krizom. Taj plan predviđa financijsku pomoć Turskoj, koja bi zauzvrat zaustavila migrantski val. Turska za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica traži 3 milijarde eura, što je tri puta više nego što je EU u početku nudila. Komisija navodi u utorak da će novi fond koordinirati ukupni iznos od tri milijarde eura, do kojeg će se doći bespovratnim sredstvima i drugim oblicima financijske pomoći. U priopćenju Komisije se ne navode pojedinosti, ali je Komisija na summitu na Malti najavila da će osigurati 500 milijuna eura iz europskog proračuna, dok bi preostalih 2,5 milijardi eura trebale osigurati države članice. U nedjelju će se u Bruxellesu održati summit čelnika EU-a i Turske. Očekuje se dolazak svih čelnika zemalja članica EU-a, što nije nije uobičajeno jer na sastancima s trećim zemljama EU zastupaju predsjednici Europskog vijeća i Komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker.
