Ministar Wolfgang Schäuble zatvara vrata: Mi smo spremni pomoći, i to dokazujemo, ali naši kapaciteti su ograničeni Njemačka je objavila da sada ponovno djeluje na osnovi Dublinskih pravila i u postupcima prema sirijskim izbjeglicama, što znači da ih može vratiti u prvu državu EU u kojoj su ušli.
Ta promjena njemačke politike može imati utjecaja na Hrvatsku jer njemački dužnosnici navode da se izbjeglice neće vraćati u Grčku, što znači da bi u tom slučaju za njih Hrvatska bila “prva EU država u koju su ušli”. Njemački mediji, pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova, objavili su da se još od 21. listopada primjenjuju “Dublinska pravila za sve države porijekla i države EU osim Grčke”. Upravo odluka Njemačke krajem kolovoza da se na Sirijce neće odnositi pravila Schengena i da će ih primati sve smatrala se “faktorom privlačenja”, zbog čega je kancelarka Angela Merkel pretrpjela kritike i iz redova svoje stranke. Njemačka ove godine očekuje 800 tisuća do milijun izbjeglica, a IFO ekonomski institut procjenjuje da će to koštati 21 milijardu eura.
Do masovnog vraćanja izbjeglica ne može doći. To se mora činiti individualno uz poštivanje procedure koja traje. Austrija je pozdravila ovu najavu Njemačke jer se nada da će to obeshrabriti izbjeglice i uvesti reda. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, kako ga citiraju njemački mediji, pozvao je na prestanak politike otvorenih vrata. “Mi moramo poslati jasnu poruku svijetu; itekako smo spremni pomoći, dokazujemo da to činimo, ali naši su kapaciteti ograničeni”, rekao je Schäuble. U Valeti na Malti počeo je summit EU – Afrika posvećen migrantskoj krizi. Afričkim državama nudi se financijska pomoć kako bi spriječili odlazak izbjeglica prema Europi. Summit je hitno sazvao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, piše Augustin Palokaj za Jutarnji list.
“Moramo učiniti sve što je u našoj moći da zadržimo Schengen kao nedodirljiv”, poručio je Tusk. Razmatra se i mogućnost otvaranja centara za procesuiranje i registraciju izbjeglica na zapadnom Balkanu, iako ideja nije do kraja razrađena. Druga mjera je brže rješavanje zahtjeva za azil i vraćanje onih koji za nemaju uvjete. U EU je gotovo 800 tisuća neriješenih zahtjeva za azil i trebat će godinu dana da ih se riješi.
