[vc_row][vc_column width=”1/3″]Bloomberg[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici predvođeni Rusijom skicirali su sporazum kojim bi se njihova proizvodnja smanjila za petinu ali više ne inzistiraju da se inicijativi priključi SAD kao vodeći proizvođač nego Meksiko.[/vc_column][/vc_row]
Na videokonferenciji koja se otegnula u sitne jutarnje sate u petak OPEC+ skicirao je dogovor prema kojem bi zemlje -sudionice inicijative smanjile proizvodnju za 10 milijuna barela dnevno, odnosno za petinu. Dogovoreno smanjenje odgovara 10 posto globalne ponude, piše Bloomberg.
Proizvodnja bi se trebala smanjiti za 10 milijuna u svibnju i lipnju, te za osam milijuna barela od srpnja do kraja godine. Od siječnja 2021. do travnja 2022. godine smanjivala bi se za šest milijuna barela dnevno, prema priopćenju OPEC+.
Traže da se inicijativi pridruže i druge zemlje i smanje proizvodnju za dodatnih ukupno pet milijuna barela dnevno. Posebno se prema izvorima u OPEC-u inzistiralo na priključivanju SAD-a koji je pozvan na sastanak ali nije poznato je li u njemu i sudjelovao.
SAD je trenutno vodeći proizvođač nafte u svijetu i proizvodi više od 12 milijuna barela dnevno. Spominjali su se i Norveška, Brazil i Kanada da bi Saudijska Arabija, kojoj je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio sankcijama i carinama na uvoz nafte ako ne riješi problem pada cijena, na kraju fokus usmjerila na Meksiko. Saudijski je princ u telefonskom razgovoru za Bloomberg TV izrazio nadu kako će se sporazumu priključiti i Meksiko, a glede SAD-a i Kanade, rekao je kako je priključenje sporazumu njihova stvar.
Donald Trump zasigurno će pokušati preuzeti zasluge za mogući sporazum. Naime, neimenovani američki dužnosnik kazao je da OPEC+ pregovorima šalje “važan signal” tržištima a pomoćnik Bijele kuće ustvrdio da je Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i saudijskim kraljem Salmanom o pregovorima.
Ipak, nije samo Meksiko izazov, jer je nejasno u odnosu na koji obim proizvodnje se predlaže ovo smanjenje od 10 posto globalne ponude. Moskva je tražila da se smanjuje u odnosu na razinu u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prije no što je Saudijska Arabija počela plasirati više barela na tržište. Rijad se pak zalaže da se smanjuje u odnosu na travanj, kada su proizvodili znatno više nafte.
Saudijska Arabija sutra će biti domaćih telekonferencije ministara energetike članica 20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20, piše Financial Times. Čelnik Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol kazao je danas da bi zemlje-uvoznici mogle paralelno poduprijeti potražnju povećanjem strateških zaliha.
Zbog mjera suzbijanja pandemije Covida 19 globalna potražnja za energentima smanjila se čak 30 posto, odnosno za 30 milijuna barela dnevno. Avioni su prizemljeni širom svijeta, vozila se znatno manje koriste a gospodarska aktivnost je u velikoj mjeri zamrla. Brojke pokazuju da s obzirom na pad potražnje predviđeno smanjenje za 15 milijuna barela ostavlja značaj višak nafte na tržištu, primjećuje Reuters.
Stoga je nacrt sporazuma razočarao trgovce i cijene nafte zaključile su jučerašnju trgovinu na londonskom tržištu u minusu 1,36 dolara, na 31,48 dolara. Na američkom tržištu pale su 2,33 dolara, na 22,76 dolara.
[quote_box name=””]
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sastalo se u četvrtak prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa, a glavni tajnik Antonio Guterres upozorio je to razjedinjeno tijelo da virus potencijalno vodi do rasta društvenih nemira i nasilja.
Guterres se putem videoveze obratio 15-članoj zatvorenoj sjednici Vijeća, poručivši kako je „ovo borba generacije“ te „sam razlog postojanja Ujedinjenih naroda“. Istaknuo je kako će angažman Vijeća biti „ključan za ublažavanje posljedica pandemije covida-19 na mir i sigurnost. Sjednicu je zatražilo devet nestalnih članica tog tijela UN-a, uključujući Dominikansku Republiku koja ovaj mjesec njime predsjeda.
Kina, koja je predsjedala prošli mjesec, nije sazvala sastanak na temu koronavirusa strahujući da bi bila optužena da je ona kriva za pandemiju, tvrde diplomati. Američki predsjednik Donald Trump opetovano je virus, koji je prvi put primijećen u kineskom gradu Wuhanu krajem prošle godine, nazivao „kineskim virusom“. Američki veleposlanik pri UN-u Christoph Heusgen izvijestio je o „zaglušujućoj tišini“ Vijeća na sastanku, dodavši kako vodstvu „nedostaje zajedništva“.
No pet stalnih članica koje imaju pravo veta – Velika Britanija, Francuska, Kina, SAD i Rusija – proteklih se tjedana nisu uspjele dogovoriti o zajedničkom dokumentu, pa deset nestalnih članica raspravlja o alternativnom nacrtu.
Rezolucija Vijeća mogla bi osnažiti Guterresov poziv 23. ožujka na globalno primirje, omogućavanje pristupa humanitarne pomoći i stvaranje koordiniranog svjetskog odgovora na krizu. Vijeće je sličnu rezoluciju donijelo prije šest godina zbog ebole, kada je njezinu epidemiju na zapadu Afrike proglasilo prijetnjom za međunarodni mir i sigurnost.
[/quote_box]
