Promjena vlasništva u Europapress Holdingu (EPH), promjene u programu i otkazi na HRT-u, predstečajna nagodba Novog lista i novi izgled Večernjeg lista najvažniji su događaji u hrvatskim medijima u 2015. godini, u kojoj se nastavila višegodišnja kriza tiskanih medija, a HRT je kao javni servis nastavio bilježiti pad gledanosti u odnosu na komercijalne televizije, prije svega Novu TV i RTL.
Krajem 2014. i početkom ove godine Marijan Hanžeković je smjenom glavnog urednika Jutarnjeg lista i otkazima nekim od vodećih novinara završio preuzimanje EPH-a, najveće novinsko-izdavačke kuće u Hrvatskoj, koju je do predstečajne nagodbe vodio Ninoslav Pavić. Preuzevši većinski dio EPH-a otkupom duga od Hypo banke, Hanžeković je postao vlasnik Jutarnjeg lista, Globusa, Sportskih novosti i ostalih tiskovina EPH-a, uključujući i Slobodnu Dalmaciju.
Preuzimanje EPH nije prošlo bez spora s Pavićem s kojim je Hanžeković prekinuo kontakte u prosincu 2014. raskinuvši svojevrsni ugovor o međusobnim pravima i obvezama po kojem je Pavić mogao obročnom otplatom duga vratiti većinski udio u EPH-u. U ožujku je Hanžeković podnio kaznenu prijavu protiv Pavića tvrdeći da je zloporabom ovlasti oštetio EPH za 12,3 milijuna kuna, a Pavić je uzvratio tužbom kojom traži da mu Hanžeković, zbog prevarnog stjecanja većinskog udjela u EPH-u i izmakle dobiti isplati čak 260,7 milijuna kuna.
Uz pokretanje spora, nova Pavićeva tvrtka u travnju je pokrenula portal i novine Telegram, a EPH je nastavio gomilati gubitke – EPH Media, izdavač Jutarnjeg lista do rujna je imao 7,6 milijuna kuna minusa. Istovremeno, prodane naklade listova EPH u velikom su padu – Večernji list povećao je dugogodišnju prednost od desetak posto više prodanih primjeraka od Jutarnjeg lista. Nova Uprava EPH-a na kraju godine predložila je zaposlenima u Jutarnjem listu da odustanu od isplate dijela plaća kojih su se prije nekoliko godina odrekli u spašavanju tvrtke, a da im se taj višemilijunski iznos isplati do 2021. S druge strane, kako Hina doznaje, najavljeno je novih 50 do 60 otkaza u EPH-u.
Krajem godine i vodstvo HRT-a našlo se pred velikim izazovom – Nadzorni odbor (NO) odbio je prihvatiti financijski plan za 2016. Bio je to vrhunac burnih događaja na HRT-u, koji su počeli u siječnju policijskim ispitivanjem članova NO-a je li na njih bilo pritisaka kako bi odobrili ugovor HRT-a i ZAMP-a vrijedan 67 milijuna kuna. HRT je u siječnju potresao i skandal zbog otkaza novinarki Karolini Vidović Krišto nakon njezina internog dopisa o primjeni etičkog kodeksa u kojem se, kako je navedeno u odluci HRT-a, vrijeđalo glavnog ravnatelja Gorana Radmana. Uslijedili su otkazi Elizabeti Gojan i Hloverki Novak Srzić zbog istupa u javnosti nakon spornog prijenosa inauguracije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Otkaz Vidović Krišto nepravomoćnom je presudom poništen u prosincu, a sudske odluke o ostalim otkazima još se očekuju.
Buru na HRT-u podigla je i nova programska shema, koja je u proljeće startala s novim Dnevnikom i serijom “Crno bijeli svijet”. Jednosatni dnevnik oštro su kritizirali BBC-evi stručnjaci koje je angažirao sam HRT, no ta analiza nije predstavljena javnosti. S druge strane, “Crno bijeli svijet” nije uspio zasjeniti serije drugih televizija – nakon prve epizode sa 16 posto gledanosti, drugu je epizodu gledalo 12 posto. Usporedbe radi, “Kud puklo da puklo” Nove TV imala je gledanost od gotovo 21 posto.
HRT je prijedlogom izmjena ugovora s Vladom u lipnju predstavio plan izmještanja sportskog programa s HTV2. U dijelu javnosti taj je plan kritiziran jer se smatralo da nije u skladu s ulogom javnog servisa te da će dovesti do daljnjeg pada gledanosti. Nova TV u listopadu je bila prva s 23,99 posto gledanosti, a RTL je sa 17,62 posto nadmašio HTV 1 koji je zabilježio svega 14,11 posto gledanosti. Iako Programsko vijeće u listopadu nije podržalo izmjene ugovora s Vladom, čelništvo HRT-a i ravnatelj programa Saša Runjić najavili su da će sporne izmjene programskih shema nastaviti i u 2016.
U siječnju je otvorena predstečajna nagodba za riječki Novi list, koja je u svibnju prihvaćena. Ukupni dug Novog lista bio je utvrđen je na 31 milijuna kuna, a nakon predstečajne nagodbe većinski vlasnik Albert Faggian izajvio je kako to ne znači novi početak Novog lista, ali je ipak faktički posljednji korak prema stabilizaciji poslovanja, u kojoj se ne isključuje i novi vlasnik. Ubrzo nakon toga javio se Ninoslav Pavić potvrdivši da je zainteresiran za Novi list.
Grafički redizajnirani Večernji list sredinom studenog izašao je na kioske, kako je istaknuto, s novim ozbiljnijim izgledom, ali bez daljnjih promjena uređivačke koncepcije nakon što su u proljeće, bez prethodne najave, bila ukinuta regionalna izdanja tih novina. Novim dizajnom stranice Večernjaka postale su “‘prozračnije”, ustvrdio je glavni urednik Dražen Klarić. Protekle godine završila je podjela ostataka bivšeg NIŠPRO Vjesnika, nekada najveće medijske kuće u jugoistočnoj Europi. U kolovozu je sud usvojio prijedlog tiskare Vjesnik d.d., Večernjeg lista, Tiska i Allegheny Financiala, nekretninske tvrtke Ninoslava Pavića i partnera, za podjelom i uknjiženjem vlasništva nad nekretninama NIŠPRO Vjesnika svojevremeno procijenjenim na 80 milijuna eura.
Prema sudskom rješenju, pravo na 60,96 posto vlasništva imaju država i tiskara Vjesnik d.d., Allegheny Financial ima gotovo 12 posto, Styria preko Večernjeg lista i Tisak u sklopu Agrokora Ivice Todorića imaju svaki zasebno nešto manje od 11 posto, a ostatak pripada manjim suvlasnicima.
