[vc_row][vc_column width=”1/3″]Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, za tiskano izdanje Večernjeg lista analizirala je predloženi proračun i Vladinu eurostrategiju te pojašnjava zašto bi se građani referendumom morali izjasniti o euru. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ivanov je članica gospodarskog vijeća predsjednice Republike.
Što nam Vlada poručuje rebalansom ovogodišnjeg i prijedlogom proračuna za iduću godinu?
Veći porezni prihodi, proračunske uštede i smanjeni budžetski deficit uz nižu potrebu za zaduživanjem koje odražava rebalans proračuna za 2017. pokazuju da odgovorno pristupamo strategiji postupnog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, što će biti važno radi nižih troškova kamata i zadovoljenja uvjeta za uvođenje eura. [/vc_column][/vc_row]
Pri tome treba imati na umu da će plaćanja koja se ne budu realizirala u ovoj godini – trebati izvršiti u sljedećoj. Proračun za 2018. temeljen je na realnoj projekciji ekonomskog rasta u 2018., a stavke rashoda koje su povećane imat će pozitivne efekte na rast BDP-a, No, postoji rizik da rješavanje krize Agrokora poluči nižim javnim prihodima pa nema prostora za rastrošnost u javnim rashodima niti neka nova populistička obećanja za zadovoljavanje apetita birača, stranačkih kolega ili moćnih lobističkih grupa.
Zašto mislite da bismo trebali organizirati referendum o euru? Premijer misli da je volja građana apsolvirana referendumom o priključenju EU.
Premijer je visokoobrazovana i informirana osoba, a iako o EU i euru uglavnom govore visokoobrazovane osobe koje su svjesne paketa koje članstvo u EU donosi, kao i koristi i rizika uvođenja eura – to nije slučaj kod većine stanovništva. Na referendumu o ulasku u EU građani nisu bili svjesni svih elemenata koje taj ugovor donosi. Makroekonomske koristi od uvođenja eura veće su od troškova i osobno zagovaram uvođenje eura što prije, ali uvažavam i druga mišljenja jer učinci neće biti jednako raspoređeni u društvu.
Hrvatska je i sada skupa zemlja, pogotovo hrana. Strahuju li građani od zaokruživanja cijena bez razloga?
Zaokruživanje cijena nakon uvođenja eura ne može se spriječiti, a iako će se cijene neko vrijeme iskazivati u kunama i euru, to ne znači da proizvođači i trgovci neće prilagoditi cijene prije i poslije tog razdoblja. Porast će cijene međunarodno nerazmjenjivih dobara i određenih usluga koje su u Hrvatskoj danas još uvijek znatno jeftinije. No, unatoč tome, stopa inflacije trebala bi ostati na niskoj razini, osim ako npr. istodobno dođe do rasta cijene nafte, žitarica i slično na svjetskoj razini.
Naše zaostajanje za drugima već poprima tragikomične obrise, Doing business kaže da je i kosovsko administriranje državom bolje od hrvatskog. Što je uzrok laganog hrvatskog propadanja?
Možda bismo osim slijepog oslanjanja na to što kažu drugi trebali razmisliti što mislimo sami o sebi. Uglavnom se podcjenjujemo i kritiziramo sve domaće, a te odgovore uredno serviramo inozemnim institucijama koje na terenu i u raznim domaćim institucijama i institutima prikupljaju podatke koji ulaze u njihove izvještaje. Isto vrijedi za kreditni rejting, izvještaje MMF-a i sl. Nisu oni nas ocijenili katastrofom, nego smo im mi sasuli pregršt nezadovoljstva i kritike, a zaboravili reći sve ono dobro u čemu bilježimo napredak. No dobro je što nam daju packe pa nas tjeraju da budemo bolji, da stvorimo uvjete za rast domaćeg gospodarstva, a time i za profitabilna ulaganja domaćih i stranih investitora. Za početak bismo i pojmove „profit“, „poduzetnik“i „investitor“trebali staviti u pozitivan kontekst, rekla je Marijana Ivanov za Večernji list.
