Marić: Želimo ubrzati gospodarski rast

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u četvrtak projekcije Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,1 posto kao “dobru početnu osnovu”, ali je istaknuo kako će Vlada učiniti sve što može da ubrza taj gospodarski rast.

Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto. U izjavi za medije nakon sjednice Vlade Marić je posebice istaknuo podatak da je EK novim procjenama korigirala svoja prethodna očekivanja, od prije tri mjeseca. “Ako usporedite sa svim ostalim zemljama EU, to je praktički najveća korekcija na više. Svega je nekoliko zemalja kojima je korekcija rasta učinjena na više. Naravno da su uzeti u obzir i određeni rizici za poslovanje cijele EU, prije svega za najveća gospodarstva, pa je tako za Njemačku, Italiju Francusku korekcija napravljena na niže”, kazao je Marić.

Na tu korekciju u Vlada gledaju pozitivno, kao na dobru početnu osnovu, izjavio je. “Međutim to nije stopa rasta s kojom se mi možemo zadovoljiti ne samo u našem mandatu, nego općenito u srednjem roku i ova Vlada će učiniti sve što može da ubrza taj gospodarski rast”, naglasio je Marić. Rekao je i da će mjere koje će uskoro prezentirati prije svega biti usmjerene na jačanje domaće ukupne potražnje, odnosno prvenstveno na investicijsku aktivnost, za koju smatraju da bi trebala biti jedan od glavnih, ako ne i glavni pokretač i motor rasta u nadolazećem razdoblju. Upitan koliko je korekcija prognoza rezultat vjere u ovu Vladu, a koliko rezultat rada prošle Vlade, ministar financija je odgovorio da je to teško kvantificirati, ali “da je na tu korekciju sigurno imao veliki utjecaj i sama nova Vlada, njene najave i program”.

Dijalog s EK će se nastaviti, oni će propitkivati koje su to mjere, na koji način Hrvatska može ubrzati gospodarski rast i ispraviti neravnoteže s kojima se suočava, rekao je Marić te najavio kako će on osobno prvi dijalog s njima imati početkom idućeg tjedna, kao i da krajem idućeg tjedna putuje i na svoj prvi sastanak ministara financije EU. Na upit koliko je prognoza EK proračunskom deficitu u ovoj godini od 3,9 posto BDP-a blizu namjera Vlade, ministar financija je naglasio da je namjera Vlade da ta razina bude što bliže 3 posto. “Mi targetiramo već za ovu godinu razinu od 3 posto BDP-a. Projekcija EK od 3,9 posto BDP-a je napravljena uz tzv. “no police change” pretpostavku, odnosno bez promjene ikakvih politika, bez ikakvih mjera. Mi smo tu da napravimo te promjene i da napravimo te mjere, koje će proračunski deficit za ovu godinu već dodatno sniziti prema razinama od 3 posto. To je naš naum i naša ideja na koji način i kako već ovu godinu stabilizirati javni dug, jer ako promatrae projekcije EK, uz 3,9 posto deficita to bi značilo praktički da ove godine javni dug nastavlja rasti nešto sporijim tempom nego proteklih godina, međutim naša je namjera već za ovu godinu taj trend zaustaviti, a u nastavku mandata ići prema smanjenju. Naš je cilj svesti javni dug u iduće tri do četiri godine na razinu od 80 posto BDP-a, s trenutnih skoro 90 posto”, naglasio je.

Kako proračun za 2016. godinu još nije donesen, po nepromijenjenim pretpostavkama EK je procijenila da će deficit opće države u 2016. iznositi 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a.  Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.  EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.

Marić ponovno nije želio izlaziti s detaljima oko proračuna, rekavši samo kako će u slijedećih nekoliko dana nastaviti razgovore s kolegama ministrima, ali da “su i ove poruke EK dobar pokazatelj da Hrvatska definitivno mora napraviti određene napore kako bi proračunski deficit dodatno smanjila, a u isto vrijeme učinila napore u pojačavanju gospodarske aktivnosti”  Nije želio precizirati niti da li će se u proračunu naći mjesta za 1000 eura po novorođenom djetetu, rekavši samo da će se to “svakako staviti u razmatranje u sastavljanju državnog proračuna za 2016.”. Ponovio je i da se zalaže za stabilan porezni sustav, odnosno da se ove godine ne bi trebale dogoditi promjene u oporezivanju. “I u ovom priopćenju EK stavlja se određeni naglasak na poreznu politiku, a i ranije su dolazile određene sugestije da se razmotri mogućnost uvođenja i poreza na nekretnine koje nisu u upotrebi. Moja je osnovna zamisao ove se godine fokusirati na rashodnu stranu proračuna, poslati jasnu poruku kako domaćoj tako i međunarodnoj poslovnoj i investicijskoj zajednici da ono što mi želimo od poreznog sustava je prije svega imati stabilan i privlačan porezni sustav u smislu pojačavanja, stimuliranja i u konačnici stimuliranja investicija”, zaključio je Marić.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić zadovoljan je najnovijim procjenama EK. “Drago mi je da su prepoznali napore Vlade koji vode u tome smjeru. Isto tako, i moje gospodarstvo će aktivno podržavati tu politiku, prvenstveno rast BDP-a i zapošljavanja, dakle stvaranja novih radnih mjesta”, kazao je Panenić, komentirajući zimske procjene EK za Hrvatsku za 2016. i 2017. godinu. Na upit novinara koliko je najnovija procjena EK o ubrzanju gospodarskog rasta u 2016. rezultat rada nove Vlade u proteklih tjedan dana, a koliko prethodne, Panenić je podsjetio da su danas na sjednici Vlade u žurnu proceduru poslane izmjene zakona vezane uz strateške investicije “tako da u daljnjim postupcima ne budemo unazađeni”. Istaknuo je i da ima cijeli niz projekata koji u idućih 6 mjeseci mogu biti realizirani. Na novinarsko pitanje je li rad bivše Vlade doprinio prognozi EK, Panenić je odgovorio kako je prošla Vlada radila ono što je smatrala da je najbolje, a oni sad smatraju da mogu puno bolje. “Vlada je vjerojatno radila ono što je smatrala najbolje. Mi smatramo da možemo to puno bolje napraviti. Ja se zahvaljujem na njihovim naporima, ali sigurno ćemo dati dodatni napor da pojačamo aktivnosti i da ne bude da je to zasluga samo prošle Vlade”, kazao je Panenić.

You may also like

0 comments