Marić: Neću biti limitirajući faktor u slučaju Agrokor

Ministar financija Zdravko Marić, koji je u Vladu došao iz Agrokora, izjavio je u utorak u Bruxellesu da ni u kojem slučaju neće biti limitirajući faktor u rješavanju trenutačne krize u koncernu Agrokor.

“Već sam ranije odgovarao na to pitanje. Mislim da smo svjesni značenja Agrokora, ne samo u smislu kompanije, nego i u smislu onog što znači za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Ja i moj poslovni angažman prije imenovanja za ministra neće biti nikakav limitirajući faktor u rješavanju ove situacije. Ne želim biti uteg u ovoj situaciji, uteg svojoj vladi, a poglavito svojoj državi”, rekao je Marić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a.

Dodao je da kao ministar financija o određenim stvarima treba dati svoje mišljenje i sudjelovati, ali da “nikako neće biti uteg”. Na pitanje je li na njegovu jučerašnjem sastanku s izaslanstvom Kineske industrijske i komercijalne banke (ICBC) bilo riječi o ulaganju te banke u Agrokor, ministar Marić je rekao da se o tome nije specifično razgovaralo, ali je spomenuto. “Nije se specifičnije o tome razgovaralo. Mi smo to spomenuli jer kinesku stranu uvijek zanima kakva je situaciju u Hrvatskoj, u gospodarstvu. Ja sam ih upoznao sa situacijom u smislu gospodarskih pokazatelja, onoga što Vlada radi po pitanju porezne reforme, rasterećivanja gospodarstva, pojednostavljenja procedura, smanjenja neporeznih davanja i sličnoga kako bismo stimulirali dolazak izravnih stranih investicija i olakšali poslovanje u Hrvatskoj”, rekao je Marić.

Na dodatni upit znači li njegov odgovor da ta kineska banka neće biti uključena u rješavanje problema Agrokora, Marić je rekao kako “ništa ne prejudicira i ne zaključuje”. Na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a raspravljalo se o prijedlogu za izmjenu direktive u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost koje se primjenjuju na knjige, novine i časopise. Riječ je o prijedlogu da se omogući snižena stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, časopisa i publikacija, što sada nije slučaj, dok je za tiskana izdanja to moguće. Hrvatska podržava taj prijedlog.

U Ministarstvu gospodarstva u utorak poslijepodne održava se sastanak predstavnika 20-ak najvećih dobavljača Agrokora s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić o načinima rješavanja situacije u tome koncernu.

Procjenjuje se da je Agrokor dužan dobavljačima oko 16 milijardi kuna. U ponedjeljak je na sastanku predstavnika pet najvećih hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda, velikih dobavljača koncerna Agrokor – Kraša, Podravke, Vindije, Dukata i Francka zaključeno da se treba održati stabilnost njihovih kompanija, kao i poslovnog koncerna Agrokor koji je njihov najveći kanal za prodaju na domaćem trištu. “Intencija sastanka je bila da koordiniramo naše aktivnosti i mišljenja vezano uz trenutnu situaciju u poslovanju Hrvatskoj, pri čemu prvenstveno mislimo na Agrokor”, rekao je u ponedjeljak nakon tog sastanka predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić.

Dodao je da je na sastanku bilo riječi i o koordiniranju aktivnosti i stavova uoči razgovora “sa svim dionicima u tom procesu, prvenstveno Vladom, koncernom Agrokor i ostalim financijskim institucijama”. “Ono što nam je u planu, što je naša intencija je stabilnost naših kompanija i stabilnost poslovnog koncerna Agrokor, dakle našeg najvećeg distributera, naš najveći kanal za prodaju u Republici Hrvatskoj”, rekao je Bulić.

Izvršni direktor ruskog Sberbanka German Gref izjavio je u utorak da Banka čini sve što je moguće kako bi poduprla hrvatski koncern Agrokor, čiji je najveći kreditor. “U bliskom smo kontaktu s vlasnicima i upravom kompanije, nastavljamo im davati podršku. Učinit ćemo sve da kompanija ostane ‘na nogama’ i riješi svoje privremene probleme… Postoji plan za izlazak iz te situacije koji je dogovoren s nama”, rekao je Gref, bez iznošenja detalja.

Gref je novinarima u Moskvi kazao i da Sberbank ne želi upravljati maloprodajom u istočnoj Europi. Iz Sberbanke su u ponedjeljak su za Hinu kazali da su se sastali s glavnim bankama-vjerovnicima Agrokor koncerna i dogovorili kao prvi korak, uz pomoć konzultanata, pripremiti plan likvidnosti Agrokora za sljedeća tri mjeseca, a koji bi trebao biti usuglašen do danas.

Najveća ruska banka Sberbank čini sve što je moguće kako bi poduprla hrvatski koncern Agrokor, čiji je najveći kreditor, izjavio je u utorak izvršni direktor te ruske državne banke German Gref. “U bliskom smo kontaktu s vlasnicima i upravom kompanije, nastavljamo im davati podršku. Učinit ćemo sve da kompanija ostane ‘na nogama’ i riješi svoje privremene probleme… Postoji plan za izlazak iz te situacije koji je dogovoren s nama”, rekao je Gref, bez iznošenja detalja.

Gref je novinarima u Moskvi kazao i da Sberbank ne želi upravljati maloprodajom u istočnoj Europi. Agrokor, najveća hrvatska kompanija u privatnom vlasništvu, također i najveći prehrambeni proizvođač i maloprodajni lanac na Balkanu, suočen je s pritiscima investitora i hrvatske Vlade da riješi problem svoje zaduženosti, piše agencija Reuters.

Inače, iz te banke u ponedjeljak su za Hinu kazali da su se sastali s glavnim bankama-vjerovnicima Agrokor koncerna i dogovorili kao prvi korak, uz pomoć konzultanata, pripremiti plan likvidnosti Agrokora za sljedeća tri mjeseca, a koji bi trebao biti usuglašen do danas.

Reuters još navodi i da je Gref u utorak rekao novinarima kako Sberbanka “vrlo aktivno” razmatra opcije za brzi izlazak iz Ukrajine. Naveo je da gubitci po zajmovima u Ukrajini čine otprilike 70 posto potencijalnih bančinih gubitaka. Ukrajinska vlada nedavno je odlučila nametnuti sankcije Sberbanci i ostalim ruskim državnim bankama koje posluju u Ukrajini, kako bi se spriječilo povlačenje kapitala iz Ukrajine u korist povezanih osoba.

U slučaju Agrokor najvažnija su radna mjesta, poručili su čelnici SDP-a, HNS-a, HSS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista koji su u utorak u Varaždinu bili na potpisivanju koalicijskog sporazuma za predstojeće lokalne izbore u Varaždinskoj županiji i Gradu Varaždinu.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić naglasio je da je najbitnije da radnici ostanu na svojim radnim mjestima i da hrvatsko gospodarstvo i proizvodnja ostanu stabilni. „Tko će biti u vlasničkoj strukturi manje je bitno. Država ne smije plaćati tuđe dugove. Radnici su na prvom mjestu i treba namiriti dobavljače i platiti dug državi. Agrokor sa svojim kreditorima treba naći rješenje“, rekao je šef SDP-a, a njegov kolega iz HNS-a Ivan Vrdoljak pozdravio je sastanak dobavljača i partnera s potpredsjednicom Vlade, ali je kritizirao predsjednika Sabora.

„Moram komentirati jeftini populizam predsjednika Sabora jer 99,9 posto on neće odlučivati tko će, kada i kako upravljati Agrokorom, nego vjerovnici, kreditori i sadašnja uprava. Trebamo se uozbiljiti, porazgovarati s ljudima, a ne jeftine populističke poene zaraditi“, kazao je Vrdoljak dodavši da Vlada treba skupiti sve informacije i pripremiti reakcije za svaki od scenarija kako se ne bi ugrozili dobavljači, partneri i radna mjesta.

„To je točka gdje se dalje ne treba petljati u pravo slobode poduzetništva i ustavnog prava vlasništva“, zaključio je šef HNS-a.

Puno kritičniji bio je predsjednik HSS-a Krešimir Beljak koji kaže da je problem Agrokora  počeo početkom 90-ih i lopovskom privatizacijom pod palicom HDZ-a. “Agrokor je produkt privatizacijske pljačke. U narodu se kaže „oteto – prokleto“. Što će se dogoditi s Agrokorom mislim da većinu Hrvata ne zabrinjava. Zabrinjava one kojima je Agrokor dužan i za koje se država treba pobrinuti i naći načina kako da se barem malo ispravi sve ono što se događalo početkom 90-ih kad je Agrokor nastao kao prva od dvjesto Tuđmanovih, HDZ-ovih tajkunskih obitelji“, rekao je Beljak. On smatra da bi državne institucije trebale provjeriti kako je nastao Agrokor, „a onda napraviti pravično rješenje da se sve što je nepravedno prisvojeno vrati državi“.

Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, smatra da je Vlada pozvana posredovati zbog velikog broja zaposlenih i važnosti Agrokora za gospodarstvo Hrvatske, ali ne i financijski intervenirati „jer nema pravo na to trošiti novac poreznih obveznika, osim ako bi to bio konsenzus građana“. Dodao je da pet velikih dobavljača Agrokora igra značajnu ulogu pri mogućem vlasničkom restrukturiranju i mogućem oprostu potraživanja. „To očekujem jer su to ozbiljne firme. Znam neke situacije gdje smo zbog nedostatka želje da se uđe u vlasnički portfelj i na taj način naplati potraživanje od veće firme, žrtvovali neke značajne firme. To je model koji vani normalno funkcionira. Veliki gazda odstupi od dijela svojih ambicija i korporacija ide naprijed. Uvjeti su zreli da se razgovara na realnoj osnovi, da nema oholosti i da nema razmetanja s moći i da je ovo dobar trenutak za takav rasplet“, zaključio je Hrelja.

Prvi čovjek Hrvatskih laburista David Bregovac naglasio je da su najbitniji radnici, zatim kooperanti i dobavljači. “Njima moramo osigurat normalan rad. Želim da Vlada napravi sve što je moguće da zaštiti strateške interese države. Stručni tim treba analizirati dug i vidjeti zašto se čekalo, tko je koga skrivao, zašto Todorić nije bio na „stupu srama“ kao ostali poduzetnici“, kazao je predsjednik Laburista koji se slaže s ulaskom strateškog partnera u Agrokor ako će to biti u interesu očuvanja radnih mjesta.

Srpski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je da će tijekom ovoga tjedna biti održan sastanak srpskih dužnosnika s upravama Agrokorovih kompanija u Srbiji. “Pratimo situaciju, iako su nas uvjeravali da u Srbiji nisu imali problema. Važno je da Agrokor stabilizira svoje poslovanje i svaki ulazak svježeg kapitala, kao i svaki znak oporavka koristan je i za nas”, izjavio je Ljajić za srpski dnevni list Politiku.

List dodaje da se neslužbeno može čuti da će Agrokor idućih dana podmiriti svoje dugove i prema dobavljačima u Srbiji. Iskustva srbijanskih proizvođača hrane su različita, pa tako ima onih kojima Todorićevi trgovinski lanci na vrijeme plaćaju robu, kao i onih koji na naplatu čekaju više od četiri mjeseca, navodi Politika.

You may also like

0 comments