Ministar financija Zdravko Marić u utorak je ocijenio da možemo biti zadovoljni najnovijim prognozama Europske komisije (EK) vezanim uz hrvatski gospodarski rast u 2016. te istaknuo da su projekcije rađene do 22. travnja, što znači da nisu uzeti u obzir Program konvergencije i Nacionalni plan reformi.
“Bez obzira na blagu korekciju naniže, možemo biti zadovoljni projekcijama. One su još uvijek blizu onima koje smo i mi uzeli u procesu planiranja proračuna za ovu godinu. To je velik iskorak za Hrvatsku, jer radimo na vjerodostojnosti i kredibilitetu ukupne ekonomske politike i ekonomske statistike”, izjavio je Marić na konferenciji za novinare u Vladi.
Marić ističe da se projekcije za ovu godinu za Hrvatsku odnose na razdoblje zaključno do 22. travnja i da ne uzimaju u obzir Program konvergencije i Nacionalni program reformi, koje je Hrvatska poslala Europskoj komisiji.
Pozitivnima za Hrvatsku ocijenio je fiskalne projekcije koje predviđaju deficit opće države u ovoj godini od 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda. “One pokazuju da je Hrvatska na pravom putu i da je vratila povjerenje i vjerodostojnost svoje fiskalne politike”, kazao je, dodavši da su te projekcije praktički identične Vladinima.
Što se tiče javnog duga, naglašava da procjene EK-a nisu uzele u obzir aktivnosti koje je hrvatska Vlada najavila vezane uz aktivaciju državne imovine i da zato Komisija očekuje blagi porast duga u ovoj godini. “Mi smo uvjereni da ih u tijeku godine možemo i hoćemo razuvjeriti i da ćemo već ove godine vidjeti, ne samo stabilizaciju udjela javnog duga u BDP-u nego i njegovo blago spuštanje na razinu od nešto ispod 86 posto BDP-a”, izjavio je Marić.
Što se tiče rizika povezanih s procjenama EK-a, Marić je kazao da postoje negativni i pozitivni rizici, te kao negativne izdvojio usporavanje rasta na globalnoj razini, a na domaćem planu provedbu reformi. Kao pozitivne rizike izdvojio je gospodarske pokazatelje u prva tri mjeseca ove godine koji su pokazali rast industrijske proizvodnje, potrošnje na malo i građevinske aktivnosti, ali i turističku sezonu.
Na upit novinara o stavljanju u funkciju državne imovine, Marić je kazao da je cilj u ovoj godini na taj način prikupiti 1,6 milijardi kuna, ali nije želio govoriti o konkretnim imenima tvrtki istaknuvši da će se Vlada voditi ekonomskim i financijskim parametrima vrednovanja i biranja najboljeg trenutka za pojedine transakcije. “Značajan dio državne imovine nije u punoj upotrebi, a naša ideja nije da se ona koristi samo za krpanje proračunskih rupa nego stvaranje dodatne vrijednosti i novu zaposlenost”, rekao je Marić, ukazavši posebno na nekretnine koje se mogu staviti u funkciju turizma.
Na upit novinara o napetostima unutar Vlade, Marić je kazao da to se trudi da to ne utječe na njegov rad jer “želimo poslati vrlo jake i jasne poruke”. Podsjetio je da Hrvatska za plaćanje kamata izdvaja 3,6 posto BDP-a i da je to prioritet, pored gospodarskog rasta i zapošljavanja. “Kamate koje plaćamo drže me budnim po noći”, kaže ministar financija.
U pogledu dugova građana i rješavanja problema blokiranih, Marić je kazao da prvo treba analizirati koje bi rješenje bilo najbolje.
