Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da je Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,5 posto zbog njegovih dobrih performansi u prvom kvartalu te kazao da se proračun puni u skladu s očekivanjima, a da će kod inozemnog zaduživanja voditi računa o ‘Brexitu’.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je u srijedu procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,5 posto, dok je u prethodnim prognozama očekivala 0,5 posto.
Marić je u telefonskoj izjavi Hine s godišnje skupštine EBRD-a u Londonu istaknuo da je iz performansi gospodarstva u prvom tromjesečju vidljiv rast industrijske proizvodnje za 7 posto, trgovine na malo za 3,3 posto, građevinarstva za gotovo 5 posto, a i očekivanja za turističku sezonu su također vrlo dobra, zbog čega je EBRD revidirao svoju procjenu naviše.
“Revidirali su svoju projekciju na više, doduše na 1,5 posto, nešto ispod naših aktualnih projekcija. Da budem iskren, s njima ne vodim takvu razinu razgovora kao s MMF-om i Europskom komisijom, znači da ulazimo u dubinu svakog elementa makroekonomskih projekcija, pa onda ne mogu zaključiti odmah što su osnovni pokretači rasta kod njih, ali mislim da smo svi manje više tu negdje po pitanju projekcija”, ustvrdio je Marić.
Procjena te banke o BDP-u nešto je niža od prognoza Europske komisije i Hrvatske narodne banke, koje u ovoj godini očekuju rast gospodarstva za 1,8 posto. Nešto veći rast, od 1,9 posto, očekuje i Međunarodni monetarni fond (MMF), dok je hrvatska Vlada ovogodišnji proračun temeljila na procjeni rasta gospodarstva za 2 posto.
Ministar financija ustvrdio je i kako se državni proračun puni u skladu s očekivanjima. “Neću stvarati neku pretjeranu euforiju, sve je u skladu s našim očekivanjima. Kada gledamo po pojedinim elementima, porezni prihodi rastu, a među njima se posebno ističu trošarine, dobrim dijelim i porez na dohodak i doprinosi. PDV je najvećim dijelom na razini prošle godine, kada je bilo i određenih jednokratnih elemenata, pa mislim da ćemo negdje krajem svibnja imati bolju sliku. No, bitno je reći da je sve u skladu s očekivanjima te smo na tragu proračuna koji je Sabor usvojio”, izjavio je Marić.
Napomenuo je da u ovom trenutku opasnosti od rebalansa uopće nema. “Što se tiče rebalansa, prema zakonu je predviđeno da se on radi kada dođe do preko 5 posto razdiobe bilo na prihodnoj bilo na rashodnoj strani, a u ovom trenutku toga nema. Ali, sigurno da smo se u samom prijedlogu proračuna vodili načelom da prihode malo konzervativnije planiramo kako bi si ostavili prostora ako se materijaliziraju neki podbačaji. Međutim, u ovom je trenutku sve je u skladu s planom”, istaknuo je Marić.
Po Marićevim riječima, na godišnjoj skupštini EBRD-a, paralelno sa službenim dijelom vodi brojne druge razgovore pa je tako i jučer i danas odradio niz bilateralnih sastanaka s investitorima, investicijskim bankama te općenito s poslovnom zajednicom. Početkom tjedna agencija Reuters objavila je da je Hrvatska angažirala investicijske banke Citigroup, HSBC, Societe Generale i Unicredit da vode novu hrvatskih emisiju eurobveznica, koja bi mogla dosegnuti vrijednost od milijarde eura. “Mi smo rekli da smo za ovu godinu planirali izlazak na međunarodno tržište. Unatoč tome što smo planirali deficit koji je najniži još od 2008., imamo i određena dospijeća od preko 17 milijardi kuna, dakle uz deficit od 9 milijardi kuna imamo i tih još 17 milijardi kuna, ne računajući trezorske zapise. Kombinacijom domaćih i međunarodnih izvora ćemo ispuniti taj plan financiranja”, rekao je Marić, napomenuvši da su računali i na 1,6 milijardi kuna prihoda od privatizacije i aktivacije državne imovine.
Što se tiče vremenskog horizonta izlaska na tržište kapitala, Marić je rekao da se prati razvoj na tržištu i potencijalni rizici, ponajprije mogućnost tzv. Brexita tj. mogućeg izlaska Britanije iz EU-a. “Naime, za 43 dana je referendum o eventualnom odlasku Velike Britanije iz EU i sigurno je to jedan od elemenata koji se mora uzeti u obzir, jer je moguća neka reakcija ukoliko bi ishod referenduma bio kontra očekivanja tržišta, odnosno to bi moglo izazvati poremećaje na tržištu. Dakle, to su sve elementi koje uzimamo u obzir kod konačne odluke kada točno ići s transakcijom”, izjavio je, dodavši da se zaduživanje planira prije tog referenduma.
Govoreći o preporukama koje će Europska komisija objaviti idućega tjedna vezano uz Nacionalni program reformi i Program konvergencije, Marić vjeruje da će Komisija dati pozitivno mišljenje. “Kao što smo jučer vidjeli završnu izjavu Misije MMF-a, koja je dosta pozitivno ocijenila program reformi, ali isto tako ukazala na ono što jako dobro znamo u Vladi, a to je njihovo izvršenje, vjerujem da će i Komisija u dobrom dijelu predloženih mjera i reformi zapravo biti pozitivna, ali isto tako to pred nas stavlja određeni izazov da se provede ono što smo si zacrtali”, kazao je Marić.
Ministar Marić sudjeluje u sklopu izaslanstva Republike Hrvatske, u kojem su predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB), na godišnjoj skupštini EBRD-a, koja se održava od 10. do 12. svibnja u Londonu.
Hrvatska je punopravnom članicom EBRD-a postala 1993. godine, a od 1994. godine ta je europska razvojna banka u Hrvatsku uložila gotovo 3,5 milijarde eura, podržavši 186 projekata. Trenutno je u realizaciji niz projekata koje EBRD sufinancira, a ukupno su vrijedni oko 1,3 milijarde eura.
Marić je ocijenio je da je dosadašnja suradnja s EBRD-om bila dobra, a takvu očekuje i dalje. “Naš je cilj gospodarski rast i zapošljavanje. Sve ovo što činimo na eliminiranju barijera i, kada bude spremna, cjelovitoj poreznoj reformi, usmjereno je da se olakša poslovanje i unaprijede poslovne okolnosti, ali naravno da tu očekujemo da će privatni sektor to i prepoznati, a EBRD bi u tome svemu trebao biti potpora, ne samo kroz svoje kreditne aranžmane, nego i da jača kapitalnu bazu pojedinih poduzeća u privatnom sektoru”, zaključuje Marić u razgovoru za Hinu.
