Analiza DW-a
Francusko gospodarstvo se brzo oporavilo od pandemije, pa se predsjednik Macron nada da će to pomoći njegovoj kandidaturi za reizbor. Ali stručnjaci kažu da bi inflacija mogla baciti sjenu na ekonomski uspjeh.
U Francuskoj su predsjednički izbori zakazani za 10. travnja.Aktualni predsjednik Emmanuel Macron raspolaže jakim argumentom kojim bi mogao uvjeriti glasače da reforme njegovog prvog mandata donose plodove – snažno gospodarstvo. Francusko gospodarstvo se oporavilo brže nego što se očekivalo od pandemijske krize – zabilježen je rekordni rast u posljednje 52 godine od 7 posto. Pored toga, nezaposlenost je pala na najnižu razinu u posljednjih deset godina, kupovna moć potrošača je porasla, a strane investicije pristižu.
Otkako je došao na vlast 2017. na centrističkoj platformi, Macron, bivši investicijski bankar i ministar gospodarstva, pokrenuo je niz reformi – liberalizirao je pravila o radu kako bi se olakšalo zapošljavanje i otpuštanje radnika, smanjio naknade za nezaposlene i poreze na dobit i prihode i za domaćinstva i za poduzeća.
„Macronova politika je bila prilično u korist biznisa, iako je neke od mjera morao prilagoditi usred kriza, kao što su bili protesti žutih prsluka i pandemija”, rekao je za DW Mathieu Plane iz Organizacije za promatranje francuskog gospodarstva (OFCE) sa sjedištem u Parizu. Sve u svemu, ekonomska privlačnost Francuske na međunarodnoj razini je definitivno poboljšana.
Jedan od pokazatelja toga je procvat francuske start -up scene. Ove godine je Macron, prikladno odjeven u dolčevitu u stilu Stevea Jobsa, proslavio dvadeset i peti start-up vrijedan više od milijardu dolara (900 milijuna eura) – daleko ispred zacrtanog roka u 2025.
„Najveća pozitivna strana Macronovog mandata je dinamika francuskih kompanija ako pogledate njihov bilancu, profitabilnost i inovativnost”, rekao je za DW Patrick Artus, glavni ekonomist banke Natixis sa sjedištem u Parizu. „Ogromna količina novca teče u korporativni sektor.” 2021. je bila rekordna godina s francuskim tehnološkim kompanijama koje su prikupile 11,6 milijardi eura sredstava, što je povećanje od 115 posto u odnosu na 2020.
Stručnjaci kažu da je porastu u ovom sektoru također pomogla Macronova strategija „što god da to koštalo” tijekom pandemije COVID-a – velika potrošnja da bi se financirala poduzeća i pomogla im da zadrže svoje zaposlene. Damien Marc, izvršni direktor kompanije JPB Systeme, koja koristi pametnu automatizaciju i robote za izradu sustava za zaključavanje zrakoplovnih motora, rekao je da mu je pomoć́ vlade omogućila da prebrodi krizu u sektoru avijacije, zadrži čitavu svoju visoko specijaliziranu radnu snagu i diverzificira proizvode.
„Sva ova pomoć vlade nam je zapravo omogućila da razvijemo naše poslovanje u vrijeme kada su kompanije u mnogim dijelovima svijeta otpuštale ljude”, rekao je Marc za DW u svom proizvodnom pogonu južno od Pariza. „Osvojili smo udio na tržištu i vratili se jači nego ikad.”
Prošle godine, ova kompanija je dobila još jednu novčanu injekciju od 1,5 milijuna eura iz vladinog plana oporavka ukupno vrijednog 100 milijardi eura kako bi pokrenula industriju u nekoliko sektora. Usprkos naporima, proizvodnja je „i dalje vrlo slaba”.
Stručnjaci kažu da je pandemijska kriza – koja je razotkrila veliko oslanjanje Francuske na strane dobavljače – također dala zamah Macronovim planovima da se zemlja „reindustrijalizira”. Poduzeća se ohrabruju na investicije u francusku industriju, a ne da ovise od Azije. Vlada sada potiče strateške industrije kao što su poluvodiči, električne baterije i projekti s vodikom.
„Sada postoji svijest da je najveća slabost Francuske deindustrijalizacija kojoj svjedočimo u posljednjih 40 godina i koju nismo mogli zaustaviti. Važno je da se taj trend preokrene”, rekao je Mathieu Plane. On je, međutim, dodao da je udio prerađivačke industrije u francuskoj privredi, od oko 10 posto BDP-a, „i dalje vrlo slab”.
Artus se složio, rekavši da je proizvodnja „pokazala male znakove poboljšanja” tijekom Macronovog petogodišnjeg mandata usprkos smanjenju poreza i reformama, dodajući da rastući trgovinski deficit predstavlja još jedan razlog za zabrinutost. „Jedan od glavnih razloga slabosti u francuskoj proizvodnji je nedostatak vještina i visokokvalitetnog obrazovanja. To je veliki nedostatak”, rekao je Artus. „Macron pokušava potaknuti školovanje šegrta i reformirati programe obuke, ali bit će potrebno vrijeme da se vide rezultati.
Stručnjaci kažu da je još jedna tema koja izaziva zabrinutost stanje francuskog budžeta nakon ogromne državne potrošnje i smanjenja poreza. „Ova politika je pomogla u jačanju rasta i povećanju konkurentnosti poduzeća, ali postavlja se i pitanje kako financirati ove mjere kao i pitanje povećanja budžetskog deficita i javnog duga”, rekao je Plane.
Kandidatkinja konzervativnih republikanaca Valerie Pecresse optužila je Macrona da „prazneći blagajnu” izdvaja beskrajne količine gotovine za hitno financiranje u vrijeme pandemije i povećava državni dug na rekordnih 115 posto BDP-a.
Iako su Macronove reforme zaslužne za poticanje poslovanja, mnogi se pitaju je li ekonomska dobit uludo iscurila. Ankete pokazuju da je najveća briga birača opadanje kupovne moći. Poskupljenja povezana s ratom u Ukrajini dodatno su produbila zabrinutost.
Na tržnici u istočnom Parizu, Isabelle, samohrana majka troje djece, rekla je da sve više osjeća da su troškovi života porasli. „Cijene osnovnih potrepština i plina su porasle i moramo biti mnogo pažljiviji kako trošimo svoj novac”, kaže ta tridesetosmogodišnja žena. Upitana o Macronovoj politici, Isabell, koja radi u frizerskom salonu, kaže: „Ne osjećamo da su nam se životi mnogo poboljšali. Macron je predsjednik koji provodi reforme samo za bogate”. Time je ponovila uobičajeno gledište povezano s Macronovim ukidanjem poreza na bogatstvo 2018.
Patrick Artus ukazuje na to da je Francuska prošle godine otvorila oko 700.000 radnih mjesta u privatnom sektoru, ali mnoga su bila za nekvalificiranu radnu snagu s niskim plaćama. „Istina je da su mnogi Francuzi koji rade u maloprodaji, restoranima, čišćenju ili logistici siromašni”, rekao je on. Dodao je da podaci ipak pokazuju da je vlada potrošila ogromne količine novca kako bi ih podržala, nedavno je izdvojila 15 milijardi eura da ublaži udar porasta cijena energenata.
Računajući na svoje ekonomske rezultate Macron je nedavno izjavio da će nastaviti s reformama kako bi preoblikovao gospodarstvo ako osvoji drugi mandat, piše DW.
