M. Dalić: Važnost energetike je velika, porezna reforma je dobra, prvi korak zakon o javnoj nabavi

Ovogodišnji proračun, kao i budući, imat će za cilj smanjivanje deficita i javnog duga. Kao što je to bio slučaj u ovoj godini, i u sljedećima ćemo planirati određene prihode od privatizacije, jednako kao i od dividendi državnih tvrtki, izjavila je Martina Dalić u prvom programskom intervjuu nakon što je postala ministrica. 

Kako je uopće došlo do razgovora vas i gospodina Plenkovića o novom angažmanu u Vladi? Kada je došlo do dogovora?

“Predsjednik Vlade Plenković i ja poznajemo se još razdoblja kada smo pregovarali o pristupanju EU. Upravo u tom razdoblju naše suradnje pokazalo se da dijelimo mnogo zajedničkih stavova o viziji Hrvatske kao moderne europske države. Sudjelovali smo zajedno i na parlamentarnim izborima 2011. godine te smo tom prilikom dodatno produbili i kristalizirali zajedničko razumijevanje političkog i ekonomskog razvoja Hrvatske. Što se tiče aktualnog trenutka, istaknula bih da je gospodin Plenković u izborima za predsjednika HDZ-a i kasnije na parlamentarnim izborima nedvosmisleno artikulirao tu istu viziju, viziju transformacije Hrvatske u uspješnu, modernu europsku državu koja je okrenuta budućnosti. Rezultat svega bio je njegov poziv da se pridružim Vladi i dam doprinos provedbi tih zajedničkih ideja. Budući da duboko vjerujem u ono što je Plenković promovirao i zagovarao tijekom proteklih mjeseci, prihvatila sam taj poziv te sam još jednom stavila svoje znanje i sve mogućnosti na raspolaganje hrvatskoj državi.”

Posljednjih dana iz vaše bivše stranke čuo se niz primjedbi na vaše imenovanje, pa čak i prigovori da baš ne dijelite ostavštinu Franje Tuđmana kao fundamentalnu odrednicu sadašnjeg HDZ-a?

“Oni koji eventualno, kažem eventualno, postavljaju stvari na taj način pokazuju da se o meni nisu potrudili doznati baš ništa. Mene je, na primjer, 1997. pomoćnicom ministra financija imenovao sam pokojni predsjednik Tuđman i s ponosom čuvam taj dokument. Bila sam i dužnosnik u dvije kasnije HDZ-ove Vlade, gdje sam dolazila, kao i sada, s puno lagodnijih pozicija u privatnom sektoru. Zaključite stoga sami ima li tu nešto više.

Nakon objave da ste postali potpredsjednica pojavile su se medijske spekulacije da ministar financija Zdravko Marić nije dobro prihvatio to što on nije postao potpredsjednik. Kakva su vaša iskustva sa Zdravkom Marićem, u kakvom ste odnosu? Možete li nešto više reći o tome kako je zamišljena vaša suradnja?

“Sa Zdravkom Marićem sam u odličnim odnosima, među ostalim i zato što je on bio državni tajnik u Ministarstvu financija kada sam ja bila ministar, dakle najbliži suradnik. Važno je razumjeti da nisam postala članica Vlade kako bih bila alternativni ministar financija. To Zdravko Marić vrlo dobro zna. Mene motivira mogućnost iniciranja, koordiniranja i provođenja reformi bitnih za povećanje gospodarskih aktivnosti i, posljedično, standarda. Zdravko Marić danas je predstavio veliki reformski zaokret – poreznu reformu.”

Gdje vidite ključne rizike reformskog paketa? Uvijek postoje rizici.

“Ključni rizik ili ključni izazov vidim u zadaći svih članova Vlade da ostanu uporni u daljnjoj kontroli svih troškova i rashoda. Smatram da su svi ministri svjesni kako prijeko potrebno porezno rasterećenje koje se predlaže ovom reformom zahtijeva u svakom resoru vrlo oprezno i mudro upravljanje rashodima. Zato svatko od nas u svojoj resornoj odgovornosti mora nastaviti tražiti i provoditi mjere kontrole troškova koje će omogućiti da osiguramo jeftinije javne usluge uz zadržavanje njihove primjerene kvalitete. Neovisno o relativno povoljnim gospodarskim okolnostima u kojima se pokreće porezna reforma, ona u suštini znači da je Vlada odlučila efekte pozitivnog gospodarskog rasta kroz sniženje poreza prepustiti gospodarstvu i građanima, a ne povećati proračunsku potrošnju. Inzistiranje na tom putu neće biti lagano, ali je nužno za daljnje ubrzanje rasta koji će onda donijeti i nova radna mjesta i veće plaće. Društvene potrebe i želje uvijek su velike, ali bez kontrole rashoda nećemo moći usmjeriti ovo porezno rasterećenje prema povećanju gospodarskog rasta. A upravo je ubrzavanje gospodarskog rasta naš najvažniji cilj.”

Imate li prve reakcije na poreznu reformu?

“Porezna reforma je tek predstavljena te će svim zainteresiranim stranama ipak trebati neko vrijeme da sagledaju sve njezine aspekte i učinke. Međutim, ono što stalno treba ponavljati i naglašavati jest da se radi o sveobuhvatnoj reformi čije pojedinačne promjene mogu postići snažan učinak na rast samo ako se primjenjuju kao cjelina. Naime, čak i oni gospodarski subjekti koji će u jednom dijelu biti suočeni s povećanjem porezne stope, kao, na primjer, ugostiteljstvo, u drugom će dijelu istodobno osjetiti pozitivne učinke rasterećenja kroz snižavanje poreza na dobit ili dohodak. Gospodarskim subjektima zato treba dati određeno vrijeme da sagledaju cjelokupnu sliku.”

Nije tajna da se vi i gospodin Goran Marić ne slažete u cijelom nizu pitanja. Kako vi zamišljate vašu suradnju? Kako je uopće riješen model upravljanja u gospodarskom resoru? Čujemo da je Goran Marić dobio vlastitu koordinaciju. Znači li to da on nije pod vertikalom vas kao potpredsjednice Vlade za gospodarstvo? Tko će donositi odluke o državnim tvrtkama? Radi se o cijelom nizu pitanja koja intrigiraju javnost.

 “Treba razumjeti da je Vlada kolektivno tijelo u kojem svi njegovi članovi surađuju s ciljem najboljeg mogućeg funkcioniranja države. Izdvajanje razlika u mišljenju samo dvoje članova Vlade implicira da ostalih osamnaest imaju monolitno mišljenje o svim problemima. To je prilično nerealno. Dakle, podsjećanje na razlike u ekonomskim stavovima koje smo u nekim stvarima u određenim vremenima imali Goran Marić i ja nesporno je pravo onih koji prate Vladin rad, ali to inzistiranje zapravo odvlači pozornost od onoga bitnog, a to je odlučnost Vlade kao cjeline da se bavi rješavanjem brojnih problema koji objektivno postoje u našem gospodarstvu. A malo je koja naša Vlada u svoj mandat ušla s ovako jasnim ciljem da bude fokusirana na realne i životne probleme i gospodarstva i građana.”

Ostajete bez Uprave za energetiku i rudarstvo, koja se premješta u Mostovo Ministarstvo zaštite okoliša, a to je dosad vjerojatno bilo najvažnija uprava u Ministarstvu? Na čemu će biti vaš fokus sada kad ostajete bez nje? Je li moguće usmjeravati gospodarstvo bez odgovarajućeg upliva na energetiku?

“Slažem se da je gospodarska važnost energetike ogromna, međutim, odlazak te Uprave u suštini je proširio prostor da se Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta profilira upravo onako kako mu ime govori. Kao Ministarstvo koje je jednako okrenuto prema svim dijelovima gospodarstva spremno na iniciranje i provođenje promjena potrebnih za kontinuirano unapređivanje poslovnog okruženje. Zbog toga će u fokusu našeg rada biti aktivnosti vezane uz otklanjanje administrativnih prepreka poslovanju, pojednostavljenja propisa, smanjivanje troškova primjene propisa… Jedan od prvih koraka bit će novi zakon o javnoj nabavi.”

A što je s neporeznim nametima?

“To isto tako znači da će Ministarstvo postati mjesto stalnog praćenja neporeznih nameta upravo onako kako je to prije nekoliko dana predložila Udruga ulagatelja. Želim pokazati da se ni ja ni moji suradnici ne bojimo usvajanja dobrih prijedloga koji dolaze od strane poduzetnika. Zato želim pokrenuti direktniju komunikaciju i, rekla bih, partnersku komunikaciju s industrijom, izvoznicima, ICT sektorom, obrtnicima i drugima kako bismo u potpunosti razumjeli probleme s kojima se suočavaju. Na tome ću intenzivno raditi u sljedećim tjednima i mjesecima. Ova Vlada sigurno neće biti samo Vlada javnog sektora”, zaključila je Dalić za Jutarnji list.

You may also like

0 comments