Saborski zastupnik Mosta i njegov ekonomski strateg, sveučilišni profesor Ivan Lovrinović, komentirajući neizricanje korektivnih mjera Europske komisije Hrvatskoj zbog makroekonomskih neravnoteža, rekao je u srijedu da je to razumljivo, da se očekivalo te da je nova Vlada dala obećanja i treba se držati svog plana i programa, jer jedino to nudi rješenje za neizdrživu situaciju i probleme koje imamo.
“To su dugogodišnji pad gospodarstva, velika nezaposlenost, bujanje vanjskog i javnog duga, i program koji je Most usuglasio s HDZ-om obvezuje ovu Vladu, i jedino je jamstvo da se nešto napravi”, rekao je Lovrinović novinarima u Hrvatskom saboru.
Europska komisija objavila je u utorak da je Hrvatska zasad izbjegla pokretanje korektivnog postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a Komisija će u svibnju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa, koje moraju predati do kraja travnja. “Što se tiče Europske unije, ona taj mehanizam do sada u toj mjeri nije primijenila ni prema kome”, istaknuo je Lovrinović.
Upitan je li taj program sadržan u novom proračunu, Lovrinović je rekao kako proračun još nije vidio, no da će on biti poznat idućih dana. Naveo je da postoje stavka primjerice Hrvatske narodne banke (HNB) na kojem se nalazi kumulirana neto dobit od njezina osnutka u visini od 17 milijardi kuna.
“Po svim kriterijima tamo bi trebalo ostati oko 7 milijardi, što znači da bi se do 10 milijardi kuna moglo prebaciti u državni proračun i time se praktično u jednoj godini dati ogroman vjetar u leđa i popraviti javne financije, a da se ne ide na kresanje mirovina i rezanje plaća, pa čak i na nepotrebna otpuštanja. Racionalizacije mora biti, jer ima previše preklapanja, međutim, ta tema do sada nije nikada otvorena, i temeljno je pitanje čiji je novac na računu u HNB-u. To nije novac HNB-a, jer ona nije privatna institucija već hrvatske države i njezinih građana, a njezino povlačenje u proračun ne bi izazvalo nikakve rizike, jer na njemu postoji dovoljno rezervi za očuvanje stabilnosti”, ustvrdio je Lovrinović.
Polugodišnju informaciju Hrvatske narodne banke (HNB) za prvih šest mjeseci 2015., koju je u srijedu u Saboru predstavio guverner Boris Vujčić, zastupnici su iskoristili za kritiku i propitivanje uloge središnje banke, a Mostov zastupnik Ivan Lovrinović izvješće je usporedio s Titanikom “na kojem je sve krasno dok on polako tone”.
Lovrinović je ustvrdio da je hrvatski monetarni sustav euroiziran sa ciljem što bržeg uvođenja eura. “Postavlja se pitanje zašto ste proteklih 20 godina stimulirali euroizaciju sustava, a niste ga svake godine pomalo deeuroizirali da širite manevarski prostor vođenju monetarne politike sa dominacijom kuna u opticaju. Vi ste plašili javnost da će veće sudjelovanje kune u optjecaju izazvati inflaciju i da će nas to vratiti u vrijeme bivše Jugoslavije”, prozivao je Lovrinović Vujčića.
Važna je i monetarna reforma koju bi, ističe Lovrinović, trebalo europeizirati tako da “nova monetarna politika bude sluškinja gospodarstva”. “Iz Vujčićevog izlaganja mogli smo zapaziti da je sve dobro, sve je čak štoviše krasno, kao da smo na Titaniku, svira lijepa glazba, a Titanik polako tone”, ustvrdio je Lovrinović.
Prozvani Vujčić mu je uzvratio kako u izvješću stoji upravo suprotno. “Ako ja znam čitati, u izvješću piše da nije dobro. U 2015. HNB je bila kontinuirano pesimistična, a ne optimistična i četiri puta smo dizali procjenu rasta BDP-a, i svaki put smo bili pesimistični”, podsjetio je guverner.
Vujčić je zastupnicima govorio o ograničenjima u vođenju monetarne politike u maloj otvorenoj ekonomiji kakva je Hrvatska. Takva se zemlja na međunarodnom tržištu, u pravilu, ne može zadužiti u vlastitoj valuti. U malim otvorenim ekonomijama na to se često nadovezuje i domaća euroizacija, a Hrvatska je, uz Srbiju, zemlja sa najvišim stupnjem eurizacije, rekao je Vujčić.
Eurizaciju se uspjelo, kaže, donekle smanjiti prije krize, no kad je kriza krenula ljudi su brzo potrčali sa depozitima u eure. Posljedica visoke depozitne eurizacije je visoka kreditna euroizacija, koja služi za zaštitu vrijednosti i imovine koju su štediše povjerili bankama, rekao je guverner. Inozemni bi dug Hrvatske, ako bi tečaj devalvirao 10 posto, bez učinka na rast inflacije narastao sa 107 na 118 posto BDP-a.
