Lovrinović: Uvođenje eura je ubrzani put prema grčkom scenariju

Saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje eura za nekoliko godina bio “ubrzani put prema grčkom scenariju”, SDP-ov Gordan Maras je izjavio da to nije realno, dok je Ivan Šuker iz HDZ-a kazao da je “najlakše reći da se nešto ne može”.

Prema pisanju Novog lista, predsjednik Vlade Tihomir Orešković u utorak je u Berlinu izjavio da je razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem da se za dvije godine pokrene proces uvođenja eura, “a za četiri godine bi to bilo u potpunosti provedeno”. Upitan za komentar te izjave Lovrinović je u Hrvatskom saboru odgovorio da je njegovo mišljenje kako je to “ubrzani put prema grčkom scenariju” i da se ne treba u njega zalijetati. Pritom je podsjetio da se na taj korak nisu odlučile i neke zemlje koje su već dugo u Europskoj uniji, poput Danske, Švedske, Poljske ili Češke. “Danska neće uvoditi (euro) jer ima tu klauzulu, Poljska je najavila odgodu do daljnjeg na neodređeno vrijeme, Češka također. Tu se ne smijemo zalijetati, jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva”, kazao je Lovrinović.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska “neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamo li da ga uvede”. Istaknuo je i da je brzo uvođenje eura “strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava i čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku”  “Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima, a čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij”, zaključio je Lovrinović.

Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija. Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mahanizmu. Posljednji dostupni podaci pokazuju da Hrvatskoj više od dvije godine bilježi stagnaciju ili pad potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, u siječnju ove godine po godišnjoj stopi od 0,8 posto. Proračunski se deficit za prošlu godinu procjenjuje na razinu od oko 4 posto, a Vlada ga je nedavno usvojenim smjernicama za izradu ovogodišnji proračun procijenila na razini od 3 posto BDP-a. Hrvatski je javni dug, pak, na razini od oko 85,5 posto BDP-a.

Gordan Maras iz SDP-a je, pak, rekao da je nužno odvojiti ono što je logično i ono što je poželjno, a da mu se brz ulazak Hrvatske u eurozonu ne čini realnim, jer će nam trebati duže vrijeme da zadovoljimo kriterije za to. Dodao je da bi “volio da premijer objasni kako misli to ostvariti, ukoliko to želi”.n  No, s druge strane, kaže Maras, Hrvatska je već visoko euroizirana zemlja te “ne trebamo juriti u euro i eurozonu jer je kod nas rizik tečaja, tržišta, i svega vezanog uz euro, vrlo nizak”. Ujedno, kaže Maras, postavlja se pitanje bi li uvođenje eura kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena. “Većina zemalja koje su ušle u eurozonu dobile su i inflaciju uz to, odnosno, europske cijene. Pitanje je da li je to Hrvatskoj potrebno i zašto bismo mi jurili u to. Ne moramo juriti, Hrvatska neće imati neke pretjerane benefite. Mislim da nije realno to što Orešković govori. Ne bih htio docirati, ali neka mu savjetnici malo pojasne kako stvari stoje što se tiče ulaska u eurozonu”, zaključio je Maras.

Ivan Šuker iz HDZ-a, pak, ističe da je Hrvatska ionako već visoko euroizirana zemlja te nam je “sve vezano uz euro”. Smatra i da je Hrvatskoj u interesu da uđe u eurozonu i tako riješi niza problema, posebno kao zemlji koja ima vrlo razvijen turizam. Upitan, pak, je li realno da Hrvatska sve kriterije za ulazak u eurozonu ispoštuje za četiri godine, Šuker je odgovorio da je “najlakše reći da se nešto ne može napraviti”, “Europska komisija je jasno poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti”, rekao je Šuker te dodao da mu nije jasno “zašto preko 80 posto građana Hrvatske ima štednju vezanu na euro”. “Vidite da je velika rasprava oko valutne klauzule. Sve te priče u tom trenutku nestaju. Iskreno govoreći, lako je reći ne treba ovo, ne treba ono, međutim postavlja se pitanje da nema tih osigurača i mehanizama zaštite, kolika bi bila cijena kapitala, a kolika visina kamatne stope. Na kraju krajeva, vidite da je i povećani izvoz, koji se događa u zadnjih godinu dana, posljedica toga što smo postali dio zajedničkog tržišta, na koje pouzetnici sami izlaze i prodaju svoju robu”, rekao je Šuker.

Saborski klubovi u srijedu su redom hvalili rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, te se sugasili da treba doraditi temeljni Zakon o sprječavanju sukoba interesa i prevladati koliziju između toga i nekih drugih zakona. Povjerenstvo je, izvijestila je njegova predsjednica Dalija Orešković, uočilo da važećim Zakonom nije obuhvaćen važan i velik krug pojednih javnih dužnosnika uz čije je obnašanje povezan visok korupcijski rizik. U 2014. Povjerenstvo je započelo provedbu postupaka zbog povrede etičkih načela obnašanja javne dužnosti, jer smatra da takve odluke u konačnici mogu znatno više doprinijeti razumijevanju sukoba interesa.

Povjerenstvo se, ocijenio je Robert Podolnjak (Most), dokazalo kao nepristano tijelo, napravilo je veliki posao u razvijanju i dogradnji instituta sukoba interesa. Dogradilo je Registar dužnosnika, no posao još nije dovršen, a ni Sabor nije ispunio svoju obvezu – dostavio Povjerenstvu popis osoba koje bira i potvrđuje. Odbor za izbor i imenovanja trebao bi izraditi popis dužnosnika koji potpadaju pod ingerenciju zakona, smatra Podolnjak.

Zastupnik navodi da je u Registru preko 1800 dužnosnika, 1300 lokalnih i oko 500 na državnoj razini, što je “jako puno” za malu državu, a da su od lokalnih samo općinski načelnici, gradonačelnici i župani subjekti zakona.

I Irena Petrijevčanin Vuksanović (Hrid) upozorava da je Sabor među institucijama koje su trebale, a nisu Povjerenstvu olakšale posao. Po predmetnom izvješću, Povjerenstvo je, kaže, “svedeno na pukog djelitelja packi političarima”. Kao primjer spominje dužnosnika koji nakon četiri godine ima 300.000 eura štednje i javnost se pita zašto Povjerenstvo kod Porezne uprave ne provjeri kolika su bila njegova primanja i na taj način dokumentira tu ogromnu štednju.

Nije problem u Povjerenstvu, nego u Ustavnom sudu koji je “srezao najbitnije ovlasti” Povjerenstva, ukinuo obvezu banaka da mu bez odgode dostave obavijesti potrebne za provjeru podataka o imovinskom stanju dužnosnika, kao i zakonsku odredbu da će Povjerenstvo, ako dužnosnik ne opravda nesrazmjer imovine, pokrenuti postupak protiv njega, navela je zastupnica. I Goran Beus Richembergh (HNS) priznaje da zadaća Povjerenstva nije laka s obzirom na koliziju zakona, limitirana sredstva, pa od Vlade očekuje da ponudi rješenja i to ne pojedinačna, nego “zakonski paket”.

Povjerenstvo, objašnjava, nema ovlaštenja koja bi mu omogućila da dosljedno odradi neke slučajeve do kraja, pa tako primjerice, ako se dužnosniku utvrdi sukob interesa kod isteka dužnosti, on formlano više nije obvezan poštivati Zakon o sprječavanju sukoba interesa, pa za njega nema ni sankcija. Dražen Bošnjaković (HDZ) suglasan je da zakon treba učiniti jasnijim, precizirati ga, ali smatra da unatoč prazninama, imamo pristojan zakonski okvir i da sa sadašnjim stanjem možemo biti zadovoljni. Predmetom rada Povjerenstva bili su ljudi iz svih političkih opcija i to govori o njegovoj nepristranosti, stručnosti, kaže zastupnik.

SDP-ov Tomislav Saucha ističe da svi koji pristaju na javnu dužnost pristaju i na drugačiji set pravila, javnost ima pravo znati njihove prihode, nekretnine, aute, satove, torbice, jesu li prave ili lažne, tko im plaća i organizira zabave… Kaže i da zakon manje-više brani svaku vrstu darova, ali i radi izuzetak kad se radi o darovima između obitelji i prijatelja, a zakon ne definira pojam prijatelja. Saucha stoga predlaže da se donese ‘registar prijatelja, pa da se, dodaje, zna s kojim prijateljima zastupnici ulaze i završavaju mandat.

Iako se Sabor bavio izvješćem Povjerenstva za 2014., zastupnici su problematizirali i predmet kojim se bavilo u prošloj godini, konkretno pokretanjem postupka protiv predsjednice Republike zbog odluke da sredstva za naknadu izbornih troškova donira u humanitarne svrhe, ali preko HDZ-a, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza. Josip Đakić (HDZ) brani predsjedničin potez, kaže da se jedan “nadasve humani potez” pretvorio u hajku i to “baš na dan” kad se na Povjerenstvu zaprimila prijava protiv jednog visokog državnog dužnosnika, pa se čini kako je “ovaj slučaj zamračio onaj kako ne bi bio javno eksponiran”.

Beus Richemberg (HNS) smatra da nije dobro da se predsjednica “odmah javno” suprostavila Povjerenstvu i prozvala ga da to nije njegova dužnost. “Time sa zapravo šalje loša poruka da postoje dodirljivi i nedodirljivi (…) Ukoliko se pokaže da je postupak koji je pokrenut bez osnove i da neće biti nikakvih negativnih zaključaka, pa ni sankcija to će biti najbolja obrana institucije predsjednice države”, rekao je HNS-ov zastupnik. Smatra i da je predsjednica, ako je htjela donirati, posrednika mogla naći među nepolitičkim organizacijama, primjerice humanitarnim. Predsjednica Orešković odgovorila je kako je u spomenutom predmetu donesena samo odluka o pokretanju postupka koja je javno objavljena. Ni jedan drugi komentar ne mogu dati, jer je postupak u tijeku, rekla je Orešković.

You may also like

0 comments