[vc_row][vc_column width=”1/3″]Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je u danas da cijene zbog uvođenja eura ne bi trebale značajnije porasti te da je to pokazalo iskustvo svih zemalja koje su ga do sada uvele.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Vujčić je na konferenciji “Strategija uvođenje eura – izazovi i perspektive” na osječkom Ekonomskom fakultetu, rekao da iskustva tih zemalja pokazuju kako su cijene u godini nakon uvođenja eura prosječno porasle za 0,23 posto te da to sigurno nije velik porast cijena.[/vc_column][/vc_row]
Istaknuo je kako je Hrvatska izlaskom iz procedure prekomjernog deficita i ostvarivanjem održive stope rasta BDP-a načinila prvi korak ka uvođenju eura, a sada treba pokazati da ima reformske kapacitete te da je u stanju poboljšati dugoročni potencijal rasta.
Govoreći o reformama nužnim za uvođenje eura, Vujčić je kazao su one možda najmanje potrebne u financijskom sektoru, jer drži da on dobro funkcionira, ali da će, uz već pokrenute reforme tržišta rada i poreznog sustava, trebati napraviti daljnje korake.Postoji cijela lista područja u kojima su potrebne reforme – od učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, boljeg funkcioniranja zdravstva, obrazovanja, do rješavanja strukturnih problema na tržištu rada, s obzirom da imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti, a poslodavci ne mogu naći dovoljno obrazovanih i kvalificiranih radnika, ocijenio je Vujčić. Drži kako će prvi korak morati biti ulazak u tečajni mehanizam u kojem zemlja mora provesti dvije godine, prije uvođenje eura, za što ne postoje jasno definirati kriteriji, već se ostale zemlje članice moraju složiti da je Hrvatska spremna ući u taj mehanizam.
Znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta, Zagreb Željko Lovrinčević kazao je kako tranzicija Hrvatske prema euru trenutno ima dobar polazni položaj, s obzirom na nastojanja Europe da proširi krug korisnika eura i težnju Hrvatske da se približi tom procesu.
Smatra kako postoje određena ograničenja u političkoj sferi odnosno pitanje neriješenih odnosa sa susjedima koji se nalaze u monetarnoj uniji, prije svega sa Slovenijom, što treba riješiti hrvatska vanjska politika.
Što se tiče ekonomskih kriterija, pred nama je zahtjevnih 6-7 godina prilagodbe, primarno na rashodnoj strani, u kojem će se morati voditi konzistentna ekonomska politika, s vrlo malo oscilacija, ocijenio je Lovrinčević. Nada se da će uvođenje eura biti prigoda i poticaj za ubrzavanje reformi.
[quote_box name=””]
Ojačala kuna
Kuna je uobičajeno jača tijekom ljeta zbog velikog priljeva eura koje donose turisti. No zimi je kuna redovito slabjela.
U siječnju 2015. tečaj kune bio oko 7,7 kuna za euro. Godinu poslije za euro smo dobivali 7 kuna i 60 lipa, lani 7 kuna i 50 lipa, a ove godine 7 kuna i 40 lipa što znači da je kuna ojačala na razinu po kojoj se prodaje ljeti.
To se događa unatoč snažnim intervencijama Hrvatske narodne banke. Kuna jača zbog rasta izvoza i rekordne turističke sezone. Jedni su zbog toga zadovoljni, drugi baš i ne.
Jaka kuna pogoduje svima koji imaju kredite vezane za euro jer im smanjuje otplatne rate.
Smanjuje i cijenu uvozne robe. S druge pak strane, izvozni proizvodi postaju skuplji, a izvoznici manje konkurentni, javlja HRT.
[/quote_box]
