Lovrinčević: Plaćat ćemo 20 milijardi kuna godišnjih kamata

Podizanje kamatnih stopa na američkom tržištu odrazit će se negativno i na Hrvatsku, a o tome koji izazovi čekaju i građane i iduću Vladu razgovarali smo sa Željkom Lovrinčevićem, autoritetom na području javnih financija.

Kako će se rast kamata na američkom tržištu odraziti na nas? “Rast kamata ovaj će put biti umjeren zbog straha FED-a da ne slomi fragilan oporavak izvoznica nafte i sirovina. Tržišta su to dobro anticipirala i zato nije bilo potresa, osim reakcije na tržištu junk obveznica. Tijekom druge polovice 2016. očekuje se rast kamata za dodatnih 1 posto te nastavak rasta u 2017. Vlada na odlasku bila je zadnja hrvatska Vlada koja je imala luksuz provođenja reformi uz stabilnu parlamentarnu većinu i niske kamate i sad će se vidjeti koliki je propust napravljen njihovim izostankom.”

Očekujete li da će uskoro Europa krenuti u istom smjeru? “Europa će krenuti s odgodom od najviše dvije godine. Hrvatska je izuzetno ranjiva jer i sad plaća oko 350 do 360 baznih bodova veću kamatu od Njemačke, a od 2017. ulazimo u eru dugoročnog rasta kamata. Hrvatska će tijekom 2017. plaćati kamate veće od 6 posto, što znači da će nacionalna ekonomija plaćati 20 milijardi kuna godišnje za kamate, od čega će se iz državnog proračuna za kamate morati izdvajati minimalno 15 milijardi kuna. Ako BDP naraste za 1,6 posto, to će donijeti oko šest milijardi kuna, a to nije dovoljno ni za plaćanje polovice iznosa za kamate iz proračuna. Ulazimo u začarani krug. Hrvatska bi trebala rasti po stopi od 3,5 posto da bi zaustavila rast udjela javnog duga.”

Što za svakodnevni život građana znače više kamate državi? “Već su danas neke američke banke povećale stope za autokredite ili stambene kredite, a slično će se dogoditi i u Hrvatskoj kada se povećaju kamate na europskom tržištu. Dobar dio kućanstava u roku od godinu dana morat će se suočiti s radikalnim rastom kamata. Velik dio klijenata banaka zahvatit će razdoblje visokih kamata”, kaže Lovrinčević za Večernji list.

Hoće li kreditne agencije srezati kreditni rejting Hrvatske? “Hrvatska je imala političku stabilnost bez reformi, a sada ulazi u razdoblje političke nestabilnosti, što je jedan od ključnih parametara za rast premije rizika za jednu zemlju.”

You may also like

0 comments