Lovrinčević: Hrvatskoj su nužne radikalne reforme

Hrvatskoj trebaju radikalne reforme, a prednost za sastavljanje vlade treba dati incijativi MOST, koji trebala predložiti mandatara kao početnu točku okupljanja u formiranju nove vlade, rekao je u srijedu na savjetovanju ekonomista Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Lovrinčević je kazao da je “osobno za, koliko god je moguće, sastavljanje vlade stručnjaka uz prednost onih koji su pokrenuli pitanja sadržaja reformi”, dodavši da je to, u ovom slučaju inicijativa MOST, odnosno da “smatra da MOST treba predložiti mandatara.””To treba biti početna točka, da se oko te točke počne okupljati, da i jedna i druga velika koalicija uđu u taj proces i dopune ga svojim prijedlozima”, rekao je, ističući da smatra da će, ako se razdvoje članovi MOST-a, na dulje biti uništena ideja treće velike opcije. “Maske će ovih dana padati. Pokazati će se ima li interesa zaista nešto učiniti za Hrvatsku ili slijedi brutalna želje za vladanjem, uz osobne animozitete”, izjavio je.

Govoreći o gospodarskim kretanjima u ovoj godini, Lovrinčević je rekao da se očekuje rast BDP-a u trećem kvartalu ove godine od dva posto, ali i njegov pad u četvrtom kvartalu u odnosu na treći. “Očekuje se proračunski deficit od 4,9 posto BDP-a, a sljedeće godine od 4,7 posto”, kazao je, navodeći da je standard građana od 2011. do 2015. smanjen za oko 8 posto, te da Hrvatska ima najveću premiju rizika od svih europskih zemlja, osim Grčke, a da su veliki investicijski projekti uglavnom zaustavljeni.

Lovrinčević je naveo i da se na kraju ove godine očekuju javni dug od oko 89,2 posto BDP-a, a sljedeće godine od 95 posto BDP-a te da je Hrvatska zemlja s najvećom razinom javnog duga od svih novih članica EU, uz tendenciju njegova rasta. Smatra da uvođenje eura nije izgledno još 20 godina te da će premija rizika za zemlju i valutna premija biti sastavni dio sustava još dugi niz godina. Dobrim je ocijenio to što je turizam uspio kompenzirati druge slabosti.

U 2016. očekuje rast BDP-a od 1,4 posto te rast od 1,7 posto u 2017. godini, dok će zaposlenost blago rasti, za 0,7 posto u 2016. tj. za oko 9000 radnih mjesta, uz blagi rast proizvodnosti. Hrvatska će u 2016., 2017. i dugoročno biti zemlja s najvećom razinom deficita proračuna u Europskoj uniji, a izdaci za kamate javnog sektora doseći će 4,2 posto BDP-a u 2016., napomenuo je.

Lovrinčević procjenjuje da će razdoblje jeftinog novca završiti krajem 2016. te da će se tada pojaviti problemi servisiranja javnog duga. Navodi kako su izazovi za sljedeću godinu ubrzanje reformi, izbjeglička kriza i njezin utjecaj na gospodarstvo, posebice turizam, formiranje nove vlade te jačanje emigracijskog pritiska mladih. “Očekuje nas intenziviranje uznapredovalog procesa društvene eutanazije u Hrvatskoj, koji podrazumijeva dugoročni gubitak konkurentnosti, potpunu krizu povjerenja u potičke strukture, raspadanje institucionalne javne infrastrukture, pogoršanje vitalnih statistika i emigraciju stanovništva. Nadam se da ljudi koji se time bave, vide da je ovo problem malo veći od njihovog ega”, rekao je Lovrinčević.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da Hrvatskoj trebaju demografske investicije ako se želi sačuvati državu te da nova vlada, s obzirom na pokrenuti val migracija koji će trajati godinama, mora izraditi i politiku migracija. Kaže da u vezi gospodarskog stanja postoji jednostavno rješenje za Hrvatsku – da se mora promijeniti politika te se nada da će do te promjene doći ovih dana.

Govoreći o stopama gospodarskog rasta, Jurčić je rekao da Hrvatska nije, kao neke zemlje, 2009. izašla iz krize, nego da “Hrvatska tone” u odnosu na EU, na tranzicijske i druge zemlje svijeta. “Hrvatska može rasti, ali politika je jedina prepreka rastu. Zarobljenici smo nekih čudnih politika”, ustvrdio je Jurčić. Napominje da Hrvatska nema investicijsku politiku, da je izvoz nedovoljan te da bi zemlja, da nije turizma, prema udjelu izvoza u BDP-u bila najlošija u regiji. Dodao je i to da treba prijeći na financiranje hrvatske države hrvatskim novcem, s kamatama ne većim od dva posto.

Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ocijenio je da bi naglo mijenjanje teritorijalnog ustroja, što je u prošlosti bilo učestalo, bilo katastrofalno za Hrvatsku i da bi oni koji odlučuju o tome trebali voditi računa. Prema projekcijama u koje nisu uključena najnovija iseljavanja, ako se nastave trendovi, Hrvatska će 2051. imati oko 3,4 milijuna stanovnika, a ljudi u radno sposobnoj dobi bit će 900.000 manje, rekao je Akrap ističući da nam je potrebna sustavna i dugoročna politika kojom bi se rješili demografski problemi te da je odgovornost je na svima od lokalne zajednice do državnog vrha.

You may also like

0 comments