Lobiraju za očuvanje mira, a ne isporučuju oružje

Njemaka pozicija oko Ukrajine

Njemačka i dalje odbija isporuke oružja Ukrajini. Istovremeno nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u Moskvi apelira na očuvanje mira.

Nakon što je britanska vlada odlučila isporučiti oružje Ukrajini, njemački kancelar Olaf Scholz je još jednom potvrdio da Njemačka neće učiniti isto. „Njemačka vlada već godinama slijedi jasnu strategiju po ovom pitanju, a ona glasi: nema prodaje ubojitog oružja”, rekao je Scholz nakon susreta s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Berlinu.

Pod „ubojitim oružjem” Scholz podrazumijeva vojnu opremu koja služi uništavanju žive sile poput vatrenog ručnog naoružanja, ali i minobacača i vojnih zrakoplova ili plovila. No upravo to već godinama Kijev traži od Berlina. Ukrajinska vlada kaže kako joj je to oružje potrebno da bi se obranila od mogućeg ruskog napada.

Velika Britanija je početkom tjedna Ukrajini isporučila lako vatreno naoružanje za potrebe obrane granice prema Rusiji. „Ukrajina se ima pravo braniti”, rekao je britanski ministar obrane Ben Wallace u parlamentu u Londonu. On je dodao kako se ne radi o „strateškom naoružanju” koje bi moglo predstavljati opasnost po Rusiju.

Njemački kancelar je istovremeno naglasio da kako u slučaju ruske agresije na Ukrajinu njemačka razmatra sankcije protiv projekta plinovoda Sjeverni tok II koji je gotov i koji čeka uporabnu dozvolu Njemačke. „Njemačka i SAD su se dogovorile oko budućnosti ovog projekta”, rekao je Scholz i dodao kako Njemačka i dalje ustraje na dogovoru s Rusijom o tome da Ukrajina usprkos plinovodu Sjeverni tok II koji u potpunosti zaobilazi ovu zemlju, i dalje ostane tranzitna zemlja za isporuku ruskog plina za zapadnu Europu.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je pozvao predstavnike Rusije i Atlantskog saveza na daljnje pregovore. „Mi smo spremni unutar vijeća NATO-Rusija predočiti konstruktivne prijedloge”, rekao je Stoltenberg.

I nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je prilikom svog nastupnog posjeta Rusiji dala do znanja kako Berlin želi obnovu mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva. „Sada je najvažnije da ponovno oživimo razgovore u sklopu Normandijskog procesa”, rekla je Baerbock nakon razgovora s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom u Moskvi.

Ona, kako je rekla, želi učiniti sve kako bi do pregovora, u kojima osim Rusije i Ukrajine sudjeluju i Njemačka i Francuska, dođe što prije. No Lavrov je dao do znanja da za Rusiju nije važan trenutak sastanka nego sadržaj. „Za nas nije važno kada se sastajemo nego o čemu ćemo govoriti”, rekao je Lavrovnakon susreta s Baerbock.

Njemačka ministrica je ruskoj strani predočila njemačke mirovne namjere. „Njemačka gaji temeljni interes na očuvanju mirovnog poretka u Europi u kojem za sve vrijede ista i obvezujuća pravila na koja se svi mogu osloniti”, rekla je Baerbock.

U međuvremenu su prvi ruski vojnici stigli u Bjelorusiju kako bi pripremili zajedničke vojne vježbe dviju država koje prisno surađuju. Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko je manevre opravdao „pojačanom prisutnošću NATO-snaga u susjednim baltičkim zemljama i Poljskoj” kao i „napetošću na granici s Rusijom”.

Washington je istaknu zabrinutost zbog premještanja ruskih postrojbi u Bjelorusiju „usred ukrajinskog konflikta”.Ministarstvo obrane je priopćilo kako „broj ruskih vojnika leži daleko iznad broja koji bi se mogao očekivati pri običnom vojnom manevru”.Washington je istodobno izrazio zabrinutost zbog mogućeg stacioniranja ruskog atomskog naoružanja u Bjelorusiji za što već neko vrijeme postoje naznake iz Minska. „To bi bio izazov za europsku sigurnost koji bi iziskivao prikladni odgovor”, priopćeno je iz Washingtona, piše DW.

You may also like