LNG mora biti sukladan propisima EU-a

Adam Szolyak iz Glavne uprave za energetiku Europske komisije prošli je tjedan održao niz sastanaka s dionicima uključenim u projekt izgradnje LNG terminala, odnosno s dionicima na čije bi interese izvođenje projekta moglo utjecati.
Sastanci su održani u okviru savjetodavne potpore Komisije projektu, a neposredan dijalog s dionicima sastavni je dio pripreme provedbe projekta«, odgovoreno je Novom listu iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj nakon što je načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović u utorak na konferenciji za novinare kazala kako je Szolyaka, kao i Denisa Redžepagića iz Predstavništva, upoznala sa studijom iz siječnja 2016. godine, koju je dao izraditi LNG Hrvatska za mandata bivšeg direktora Mladena Antunovića, a koja javnosti do sada nije bila poznata.

Studija daje prednost gradnji kopnenog LNG terminala nad plutajućim, pri čemu sadašnje vodstvo LNG-a Hrvatska ističe kako usporedba nije moguća, jer studija komparira gradnju kopnenog terminala s najmom plutajućeg terminala, a ne kupnjom broda za uplinjavanje, kako je sada planirano.

Predstavništvo Komisije pitali smo je li Ahmetović u pravu kad kaže da je stekla dojam da će europski gosti sad drugačije gledati na plan izgradnje omišaljskog plutajućeg terminala, kao i to što predstavnici EK-a misle o projektu nakon posjeta Omišlju. Pitanje je bilo i hoće li EK poduzeti neke daljnje korake te koje, odnosno postoji li mogućnost da promijeni svoj stav prema projektu plutajućeg terminala na Krku, kao i to je li točna tvrdnja načelnice Ahmetović da je Szolyak kazao kako projekt LNG terminal jest važan, ali »ipak ne toliko da bi zbog njega itko krenuo u rat s lokalnom zajednicom«.

Kako odgovara Komisija u Hrvatskoj, EK podržava provedbu projekta u zadanim rokovima s ciljem poboljšanja konkurentnosti u regiji.

»Izgradnja terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku – projekt u okviru inicijative za plinsku povezanost srednje i jugoistočne Europe (CESEC) – sufinancirana je bespovratnim sredstvima u iznosu od 101,4 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe. Izgradnja LNG terminala je prva faza projekta od zajedničkog interesa (PCI) 6.5.1, koji se sastoji od faznog razvoja terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku. Kao i svi projekti sufinancirani iz europskih fondova, tako i projekt LNG terminal mora biti u skladu s propisima Unije i s hrvatskim zakonodavstvom«, odgovaraju iz Predstavništva. Podsjećaju kako su rezultati testova otpornosti na stres koje je Komisija provela 2014. godine pokazali da bi središnja i jugoistočna regija Europe bile vrlo teško pogođene kad bi glavni, a često i jedini dobavljač, dakle Rusija, prekinuo opskrbu plinom. »Osim toga, potrošači su u toj regiji plin plaćali znatno više nego stanovnici središnje i zapadne Europe. Kao rješenje tih problema Komisija je 2015. pokrenula inicijativu CESEC kako bi se zajamčilo da sve zemlje središnje i jugoistočne Europe – Austrija, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija – imaju pristup raznovrsnim izvorima energije te da su na primjeren način povezane s ostatkom Europe. CESEC se pokazao iznimno važnim u postupku integracije tržištâ energije u toj regiji te je stoga postao središnjim kanalom za daljnju konsolidaciju cijelog energetskog sektora«, navode u Komisiji, a prenosi Novi list.

You may also like

0 comments