Home Ekonomija Lipa: Vlada je odustala od štednje

Lipa: Vlada je odustala od štednje

by Agencije

Podržavamo Vladu u nastojanjima da deficit drži na razini 1,7% BDP-a, vodi računa o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, te nastojanjima da poreznom reformom rastereti rad i poduzetništvo. Međutim, propuštena je prilika da se deficit i javni dug dodatno smanje, fiskalno konzervativnijim pristupom: zamrzavanjem rashodne strane proračuna i prodajom državne imovine.

Vlada se oslanja na optimističan scenarij rasta BDP-a od 3,2% i povlačenje sredstava iz EU, u sasvim nesigurnom domaćem i globalnom okruženju. Bilo kakav poremećaj može narušiti krhku ravnotežu u koju su postavljeni deficit, javni dug, rashodi i prihodi proračuna, te uspješnost hrvatskog gospodarstva.

Lipa se protivi:
– Uvođenju poreza na prvu nekretninu (unatoč uvođenju neobične subvencije kamata na stambene kredite mladima do 45-te godine života)
– Uvođenju poreza na nekretnine od 1.1.2018.
– Uvođenje obvezne minimalne bruto plaće za direktore poduzeća što će mnogim malim poduzećima u potpunosti poništiti efekt smanjenja poreza na dobit i natjerati na zatvaranje
– Uvođenju poreza od 54% građanima koji ne mogu dokazati porijeklo svoje imovine, niti su za nju platili poreze, čime im ostaje 46% imovine nepoznatog podrijetla (Vlada mora voditi računa da smo svi jednaki pred Ustavom)
– Rastu duga zdravstva
– Rastu mase javnih plaća,
– te potencijalnom rast troškova koji slijedi iz najava nekih zakona, stečenih prava interesnih skupina i sl…

Od Vlade očekujemo što hitnije provođenje svih neophodnih reformi (javne uprave, školstva, pravosuđa, zdravstvenog i mirovinskog sustava) kako bismo dugoročno postavili zdrave temelje gospodarstvu i digli se s gospodarskog dna EU, gdje je iza nas još jedino Bugarska, te zaustavili trend iseljavanja i izvjesnu demografsku katastrofu. Također očekujemo brže i odlučnije smanjenje parafiskalnih nameta, raznih administrativnih tereta te primjeren (a ne represivan) tretman poreznih tijela prema građanima i poduzetnicima.

U trenutačnim okolnostima pravne i porezne nesigurnosti nismo u stanju privući investicije u dovoljnoj mjeri, korigirati kreditni rejting niti zadržati mlade i perspektivne kadrove, što nas stavlja u okvire očekivanja EK o dugoročnim šansama za rast BDP-a od maksimalno 1%.

Related Posts