Limiti na transakcije, uskoro bankrot

Grčka bi mogla uvesti kontrolu prometa kapitala te u ponedjeljak zatvoriti vrata banaka nakon što su joj europski vjerovnici odbili produljiti program pomoći, a štediše požurile podići svoju gotovinu, što bi sukob između Atene i EU-a kao i MMF-a moglo dovesti do nove opasne razine. Grčke banke, koje na životu održava financiranje središnje banke, u središtu su pozornosti dok Atena, čini se u utorak neće uspjeti platiti dug u iznosu od 1,6 milijarda eura MMF-u, javlja Reuters.

Središnja europska banka (ECB) izvijestila je da neće povećati razinu hitnih pozajmica Grčkoj, što je dodatan pritisak na grčke banke koje su posljednjih nekoliko tjedana preživljavale zahvaljujući postupnom povećanju financijskih sredstava. Usred političke drame koja se odvija u Grčkoj, u kojoj većina ljudi želi ostati unutar eurozone, idućih nekoliko dana bit će velik izazov za integritet eurozone koja postoji 16 godina. “Ovo je nešto što ćemo morati riješiti tijekom noći uz pomoć grčkih vlasti, ali i vlasti u Frankfurtu”, izjavio je za Radio BBC grčki ministar financija Janis Varufakis o zatvaranju banaka i kontroli prometa kapitala.

Grčko ministarstvo financija kasnije je u priopćenju reklo da vlada nije sklona kontroli prometa kapitala te da nije u skladu s monetarnom unijom. Grčka je vlada pregovarala o potencijalnom dogovoru koji bi omogućio pravovremeno financiranje za isplatu duga MMF-u, no u subotu ujutro premijer Aleksis Cipras iznenada je zatražio da se Grčkoj omogući dodatno vrijeme kako bi na referendumom glasovala o uvjetima sporazuma. Vjerovnici su glatko odbacili taj zahtjev, ostavivši malo manevarskog prostora Grčkoj osim da ne ispune obvezu plaćanja duga, što čini dodatan pritisak na bankarski sustav.

Pred bankomatima su se u nedjelju stvorili dugački redovi štediša koji su podizali gotovinu. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova svojim je državljanima koji putuju u Grčku savjetovalo da sa sobom uzmu dovoljno gotovine kako bi izbjegli potencijalne probleme u mjesnim bankama. ECB je rekao u priopćenju u nedjelju kako će i dalje nastaviti hitnu pomoć grčkim bankama za likvidnost na sadašnjoj razini te da prati situaciju i spreman je “ponovno razmotriti svoju odluku”. Sve više narasta protivljenje u nekim europskim zemljama produljenju ECB-ovog financiranja Grčke.

Ministar Varufakis je u intervjuu Radiju BBC-u rekao da kriza i planirani referendum ne znače da Grčka nužno mora izići iz eurozone, čak i ako Grci glasuju za odbacivanje ponude koju im nude vjerovnici. “To ne mora i ne bi trebalo biti tako”, rekao je. “Nema odredbi o tomu na koji se način izlazi iz eurozone kad ste jednom unutra. Ne možete vani izaći. To je dio europskih ugovora. Zašto bismo uopće trebali razmatrati izlazak iz eurozone?”, zapitao se grčki ministar.

Na pitanje hoće li Grčka ispuniti svoju obvezu plaćanja Međunarodnome monetarnom fondu, Varufakis je odgovorio da o međunarodnim vjerovnicima ovisi hoće li prebaciti novce koje duguju Ateni kako bi pokrila svoj dug. Varufakis je u nedjelju za njemački list Bild kazao da “ključeve za izlazak Grčke iz krize” u svojim rukama drži njemačka kancelarka Angela Merkel te da se nada da će ih upotrijebiti, piše AFP.

Kazao je da je njegova vlada “otvorena za nove prijedloge institucija”, nakon neuspjelih pregovora u Bruxellesu u subotu. U intervjuu za list koji će biti objavljen u izdanju od ponedjeljka Varufakis je istaknuo da Grčka neće iznositi nove prijedloge u pregovorima s vjerovnicima te da smatra kako je sada red na Europskoj uniji, Središnjoj europskoj banci i Međunarodnome monetarnom fondu da naprave kompromis.

Austrijski ministar financija rekao je da se izlazak Grčke iz eurozone, tzv. Grexit “čini gotovo neizbježnim” i da će to biti moguće samo ako Atena najprije zatraži da napusti EU i ako se ostale članice s time slože. Atena je za 5. srpnja sazvala referendum na kojem će birači odlučiti hoće li prihvatiti nove, stože uvjete financijske pomoći koje vlada odbacuje. “Posljedice za ostale članice eurozone nisu ni približno tako loše kao za Grčku. Jasno je da nijedna zemlja ni pod kojim okolnostima ne može ucjenjivati Europsku komisiju i članice eurozone”, rekao je Hans Jorg Schelling austrijskom listu Die Presse u nedjelju.

Ministri financija u subotu su glatko odbacili molbu Atene za produljenjem postojećeg paketa pomoći koji istječe u utorak. Vlada ljevičarske Sirize zatražila je produljenje na nekoliko tjedana, do referenduma 5. srpnja. Ministri su optužili Grčku da je prekinula pregovore i obećali da će učiniti sve kako bi zajednička valuta ostala stabilna. Reakcije u Sloveniji na odluku grčke vlade da raspiše referendum koji bi mogao dovesti do bankrota Grčke i izlaska te zemlje iz eurozone vrlo su negativne, jer bi Slovenija mogla ostati bez više od 1,8 milijardi eura.

Slovenija je Grčkoj preko dva mehanizma za stabilizaciju eura do sada posudila 263,68 milijuna eura i izdala još 1,55 milijardi eura u garancijama. To je četvrtina slovenskih godišnjih proračunskih prihoda, a Grčka je do sada vratila samo 17,6 milijuna eura kamata. “Moramo po svoj prilici zaboraviti na naš novac koji smo dali Grčkoj”, rekao je u nedjelju slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Dodao je da se grčki premijer Aleksis Cipras sam doveo u beznadnu situaciju i da se za referendum odlučio jer ne može ispuniti nerealna poredizborna obećanja. Grčka je pred političkom krizom koja će dovesti do prijevremenih izbora, a možda čak i izlaska Grčke iz eurozone, kazao je Erjavec.

Nešto blaži prema Tsiprasovoj vladi je predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Dejan Židan, ministar poljoprivrede u vladi premijera Mire Cerara. Po njegovim riječima, uzroke za krah pregovora s Grčkom treba tražiti ne samo u nerealnim obećanjima Tsiprasa, nego i u odnosu čelnika EU-a koji nisu znali potražiti rješenja koja bi bila kredibilna, ali i socijalno održiva, te u “pokroviteljskom” odnosu prema Grčkoj koji se ponekad pokazivao u pregovorima. U Grčkoj se ne radi samo o financijskoj nego o ekonomskoj, socijalnoj i političkoj krizi, kazao je Židan, upozoravajući na osjetljiv geopolitički položaj te zemlje zbog ratova u Siriji i Iraku.

Referendum je legitimno pravo Grka, a rješenje krize trebao bi naći kompromisom koji ne bi samo kažnjavao grčki narod zbog pogrešaka njegovi vlada, kaže čelnik slovenskih socijaldemokrata. Premijer Cerar u subotu je komentirao neuspješan završetak pregovora s grčkom vladom rekavši da je raspisivanje referenduma vrlo nekorektan potez vlade, a možda i pokušaj ucjene na koji bi EU trebala reagirati. Predsjednik Borut Pahor rekao je da je riječ o vrlo ozbiljnoj situaciji, ali da bi se možda mogla naći formula da se rješenje odgodi i potraži kompromis u roku tri mjeseca.

Središnja europska banka (ECB) u nedjelju je izvijestila da će hitne pozajmice grčkim bankama zadržati na aktualnoj razini, ostavljajući na taj način otvorenom mogućnost političkog rješenja u posljednji trenutak kako bi se izbjegla kriza grčke ekonomije. “S obzirom na trenutačne okolnosti vijeće guvernera odlučilo je da će hitne pozajmice za likvidnost grčkim bankama zadržati na razini o kojoj se razgovaralo u petak”, stoji u priopćenju ECB-a te se dodaje da je ta institucija “spremna ponovno razmotriti svoju odluku” u bilo kojem trenutku, javlja AFP. Po informacijama objavljenim u Grčkoj, gornja granica za hitne pozajmice koje bi trebale spasiti grčke banke i ekonomiju zemlje, iznosi oko 90 milijarda eura.

Vijeće, čijih se 25 članova hitno sastalo jutros nakon neuspjelih pregovora između Grčke i njezinih vjerovnika održanih u subotu, “pozorno razmatra situaciju i njezine potencijalne implikacije na monetarnu politiku”. “Vijeće je odlučno u namjeri da upotrijebi sve instrumente koji su joj na raspolaganju u sklopu mandata.” Spominjanje mandata u priopćenju znači da monetarna institucija, čini se, nije spremna odstupiti od svojih pravila, što znači financirati grčku ekonomiju i nakon isteka plana pomoći, a to je 30. lipnja. ECB će izravno surađivati s Grčkom bankom kako bi se održala financijska stabilnost”, stoji među ostalim u priopćenju.

Ovaj potez ECB-a dočekan je s opreznim optimizmom u Grčkoj, navodi agencija dpa. To je “pozitivan događaj”, rekao je bankovni izvor. Grčke banke ovise o ECB-ovoj hitnoj pomoći za likvidnost (ELA), međutim postoje zabrinutosti da bi moguća navala na banke zahtijevala da ECB pojača ELA. Budući da ECB neće osigurati dodatnu pomoć Grčkoj to će voditi velikom pritisku za uvođenje kontrole prometa kapitala. Isti izvor, koji je govorio uz uvjet da ostane anoniman, rekao je da se u Grčkoj ne može isključiti kontrolu prometa kapitala. “Nije sigurno da će se banke u ponedjeljak moći otvoriti”, dodao je.

Grci su formirali redove pred bankomatima zabrinuti zbog solventnosti zemlje. Čak i prije nego je grčki premijer Aleksis Cipras pozvao na referendum 5. srpnja o uvjetima kreditora za financijsku pomoć čelnik njemačke Bundesbanke je kritizirao korištenje tog hitnog kredita. Ako bi Grčka izašla iz eurozone taj kredit, koji je neke vrsti dopuštenog prekoračenja u okviru sustava središnje banke eurozone, morale bi platiti druge zemlje članice bloka, piše Reuters.

You may also like

0 comments