Lekcija Srbiji: Okanite se laži

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ponovila je u srijedu u Kninu kako žali za svakim izgubljenim životom, hrvatskim i srpskim, ali i poručila da Hrvatska neće dozvoliti izjednačavanje žrtve i agresora, te da je akcija Oluja bila čista kao suza.

Žalimo za svakim izgubljenim životom – i hrvatskim i srpskim, no naglašavam da je uzrok tome bila Miloševićeva ekspanzionistička, velikosrpska politika. Stoga nije dobro što su danas vrlo glasni u Srbiji baš oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije hrvatskog teritorija ili su pak javno podržavali Miloševićevu politiku, istaknula je predsjednica na središnjem kninskom trgu, prekidana burnim pljeskom i uzvicima “Franjo, Franjo!”

Predsjednica je naglasila da svečana proslava 20-e obljetnice Oluje, nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije. “Mi smo narod koji zna cijeniti krvlju stečenu slobodu jer rat je bio ovdje, a ne tamo negdje daleko. Danas slavimo svoju pobjedu i zajedništvo, povratak u svoj ustavno pravni poredak 10.400 kvadratnih kilometara svojeg okupiranog teritorija. S najdubljom zahvalnošću sjećamo se preko 200 hrvatskih vojnika poginulih u Oluji, dvoje nestalih i 200 tisuća hrvatskih kćeri i sinova koji su predvođeni vrhovnim zapovjednikom i prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom slomili kičmu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj”, poručila je predsjednica nakon polaganja vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95.

Grabar Kitarović podsjeća na značenje Oluje te poručuje da je ta akcija čista kao suza. Oluja je, podsjeća, bila briljantno vođena vojna akcija koja je spriječila pad zaštićene zone Bihać i možda još i veći masakr od onog u Srebrenici. “Nitko ne poriče da su se nakon Oluje dogodili zločini i ubojstva, no Oluja je čista kao suza i jedna je do zaglavnih kamena moderne hrvatske države”, poručila je Grabar Kitarović.

Podsjetila je i kako je hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica učinila sve kako bi se okupirani hrvatski teritoriji mirno reintegrirali što su pobunjeni Srbi odbijali. Predsjednik Tuđman, kazala je, pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni da ostanu kod svojih kuća bez bojazni za život i imovinu dočekaju hrvatsku vlast, a zapovjed o evakuaciji srpskog stanovništva s okupiranog područja potpisali su njihovi politički i vojni vođe Martić i Mrkšić. “Kad danas srpski političari izjavljuju kako je Olujom proveden genocid nad srpskim narodom i to uspoređuju s onim u Srebrenici poručujem im s ovog mjesta: Gospodo okanite se mitova, laži i obmana i okrenite se europskoj budućnosti. Hrvatska nije neprijatelj Srbiji i ne sijte sjeme novog zla”, poručila je predsjednica.

Odbacila je i pokušaj nametanja teze kako su Srbi danas u Hrvatskoj građani drugog reda. “Upravo suprotno – srpskoj nacionalnoj manjini zajamčena su sva građanska i manjinska prava po najviši europskim standardima i bila bih iznimno sretna kada bi ista uživali i naši Hrvati u Srbiji”, kazala je Grabar Kitarović.

Ocjenila je da je Hrvatska puno postigla u proteklih 20 godina, ali i kako su veliki izazovi pred nama. “Moramo učiniti sve da mlade zadržimo u našoj domovini i ne smijemo dopustiti da žrtve koje su pale za slobodu budu žrtve za opustjelu i odumiruću Hrvatsku. Pitanje odumiranja nacije postavit ću kao jedno od glavnih tijekom svog mandata”, obećala je.

Čestitajući braniteljima njihov dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te 20 obljetnicu Oluje zahvalila se svima na toplom dočeku u Kninu.

“Ne grije samo sunce, griju i vaša srca. Hvala vam na optimizmu kojeg ovdje vidim danas, hvala na vjeri u svoj narod, na vjeri u svoju hrvatsku domovinu i našu budućnost. Taj vaš optimizam, duh i domoljublje i meni daje optimizam i vjeru u našu Hrvatsku. Vi ste moja snaga. Zahvaljujem vam na tome i moram vam reći: volim te narode moj, volim te zemljo moja Hrvatska”, što je dočekano burnim pljeskom.

Nazočne je na kraju pozvala da ostatak dana provedu “u druženju i dostojanstvenom veselju kako to doliči pobjednicima”. Kinska gradonačelnica Josipa Rimac poručila je kako nikome ne smijemo dopustiti da nam ugasi luč slobode. Pobjeda u Oluji kruna je težnje hrvatskog naroda za ponovnu uspostavu hrvatske države te se može s pravom zvati danom svih hrvatskih pobjeda, rekla je Rimac.

Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić naglasio je kako su se branitelji borili za istinu koju im nitko ne može oduzeti.

Odgovorio je na poruke koje ovih dana stižu iz Srbije. “Branili smo svoje, hrvatski heroji oslobađali su svoju zemlju i nisu posezali za tuđom i opet bi učinili isto – i pobijedili”, poručio je Jukić.

Kazao je i kako obilježavanja Oluje ne bi smjele pratiti podjele. “Branitelji ovo je vaš dan, a mene kao hrvatskog branitelja istinski žalosti što u ovom trenutku nisu s nama predsjednici Vlade i Sabora” rekao je Jukić. Spomen premijera i predsjednika Sabora dio okupljenih građana popratio je burom negodovanja.

Jukić se prisjetio i branitelja koji mjesecima prosvjeduju u Savskoj 66, pozvavši ministra obrane i predsjednika vlade “da zatome taštinu i postupe časno prema onima koji su im omogućili da danas budu tamo gdje jesu”. Branitelji, kaže, ne traže ništa, ali neće dozvoliti da se prema njima vlast odnosi kao da su teret, jer oni to nisu. .

Za poginule je molio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, pozvavši na jedinstvo oko vrijednosti za koje su živote dali hrvatski branitelji. “Ne dopustimo podjele i nesloge, jer nas podjele razdvajaju, a sloga ujedinjuje”, kazao je Jezerinac.

Gradonačelnica Knina Josipa Rimac prva se obratila okupljenima na proslavi u Kninu. Na samom početku pozdravila je obitelji poginulih, nestalih, hrvatske ratne vojne invalide, generale, časnike HV-a i branitelje, čime je izazvala ogromne ovacije.

Obilježavanjem Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja, dana hrvatskog ponosa i slobode, zahvalila se na odavanju počasti i iskazivanju poštovanja ”onima koji su podarili slobodu hrvatskim braniteljima”.”Pobjeda je bila i ostala kruna težnje hrvatskog naroda za ponorom uspostavom hrvatske državnosti i danom svih hrvatskih pobjeda” i stoga nadodala kako ”slavi Dan hrvatskih branitelja, naših heroja, koji su svojom nesebičnom ljubavlju pod vodstvom vizionara i stvoritelja hrvatske države dr. Franje Tuđmana”, spasili i izborili se za sve Hrvate i domovinu Hrvatsku. Dotaknuvši se preko 1500 branitelja koji su dali život za Republiku Hrvatsku, naglasila kako će nova predivna crkva u Kninu biti posvećena njima u čast.

Za Knin ponosni grad u kojem je pisana povijest Hrvata, kazala je kako je središnje mjesto uspona i pada, koji je doživio svoje veliko uskrsnuće, naglasivši važnost samog Knina, te daljnjeg nastojanja kako bi isti zadržao i povećao svoju važnost za cijelu Hrvatsku.

Riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izrečene na kninskoj tvrđavi 6.8.1995. ”Imamo Hrvatsku!”, uzela je kao primjer vječne jeke poticaja, nadahnuće istini, a hrvatski stijeg koji se vijori nazvala ”simbolom pobjede slave i ponosa našeg hrvatskog naroda”. ”Ne dopustimo nikome da nam ugasi luč slobode koju su naši heroji podarili hrvatskom narodu.”, vrlo emotivno i glasno kazala je gradonačelnica Knina. Sam kraj pozdravnog govora iskoristila je kako bi napomenula kako je grad Knin i država Hrvatska mjesto u koje su svi dobrodošli, mjesto u kojem se svi trebaju osjećati ugodno ”kao svoji među svojima i svoj na svome”, što je bio i cilj same predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović – pokazati svima kako je Hrvatska zemlja zajedništva, okrenuta prema naprijed, okrenuta prema boljem životu u zemlji. ”Neka vječno živi jedina domovina Hrvatska! Živjeli”, bio je kraj emotivnog govora gradonačelnice Josipe Rimac koja je pozdravljena velikim pljeskom prisutnih.

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u srijedu se, sa mise u Kninu, upitao kako je moguće danas optuživati Hrvatsku za protjerivanje, odnosno etničko čišćenje s obzirom da su Hrvati i nesrpsko stanovništvo 1991. bili protjerani, a mnogi i pogubljeni. “Kako je moguće da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 1991. godine protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni”, upitao je zagrebački nadbiskup na misi u kninskoj Crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.

Knin je u srijedu središte proslave 20. obljetnice akcije Oluja, u okviru koje su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin i označile kraj petogodišnje srpske okupacije.

Bozanić je naveo da je na području koje su okupirali pobunjeni Srbi “opustošeno 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika”. “Nakon oslobođenja, u kolovozu 1995., u tim župama naišli smo na pustoš i otkrili porušene i spaljene domove naših vjernika, razorene i obeščašćene katoličke crkve, kapele, groblja – pogaženo svjedočanstvo našeg tisućljetnog katoličkog života. Smijemo ovdje ustvrditi da neki koji danas optužuju druge ili su zagovarali postupke takvog čišćenja, ili su šutjeli kad su mogli i morali govoriti, ili su i sami u njima sudjelovali”, rekao je Bozanić.

Naglasio je da je, iako su hrvatske vlasti, kad je započela akcija oslobađanja, upućivale srpskom stanovništvu, kojega je, naveo je, prema popisu iz 1991. bilo na tom području oko 160.000, opetovani poziv da ostanu mirni u svojoj domovini, da im se jamče sva ljudska i građanska prava i da polože oružje – srpsko stanovništvo ipak bježalo odvozeći svoje stvari.

Vjerujemo, kazao je Bozanić, da mnogi hrvatski građani srpske nacionalnosti nisu po vlastitoj odluci napustili svoje domove, podsjetivši da je Crkva apelirala na hrvatske prognanike i druge građane da ne padnu u napast mržnje i osvete. “Nažalost, bilo je nakon vojno-redarstvene akcije i slučajeva pljačkanja i paljenja srpskih kuća, bilo je i žrtava. Zbog toga treba žaliti. Danas se s ljudskim i kršćanskim pijetetom spominjemo svih žrtava rata devedesetih godina prošloga stoljeća na hrvatskim prostorima, a kao vjernici molimo pokoj njihovim dušama”, rekao je. “Čeznuli smo za slobodom i – nakon desetljeća totalitarizama – premda smo istinski tražili mir, spremni na pomirbu i opraštanje, osjetili smo silinu zla koje pred sobom nije imalo nikakva obzira niti mjeru čovještva. Toj silini zla i promicateljima zla nije bilo do naroda, ni hrvatskoga, ni srpskoga u Hrvatskoj”, istaknuo je Bozanić.

 Zagrebački nadbiskup rekao je da je “Oluja” bila nagovještaj mira na ovim prostorima. “Ona je učinkovito zaustavila djelovanje imperijalističkih ratnih ideologija kojima je okvir jugoslavenske države služio za ostvarivanje njihovih ciljeva”, ustvrdio je.

Kazao je da se ona dogodila u zadnjem desetljeću dvadesetog stoljeća – “u stoljeću koje je na ovim prostorima državno politički obilježeno jugoslavenskom tvorevinom koja je u svim etapama svojega postojanja na hrvatskim prostorima generirala napetost između Hrvata i Srba”. “Željeli bismo vjerovati da je i taj period hrvatske povijesti završen”, dodao je.

Istaknuvši da Hrvatska danas živi novo razdoblje svoje povijesti u suvremenom zajedništvu europskih zemalja, Bozanić je poručio da je potrebno otvarati se novim izazovima europskog društva, ali istodobno čuvati i promicati hrvatski identitet i hrvatsko zajedništvo koje je niknulo kao plod hrvatske obrane, hrabrosti i mudrosti mnogih. “I ne mislim samo na ljude na najodgovornijim položajima, kojima svakako dugujemo zahvalnost, nego i na jednostavne ljude koje je uvelike oblikovala molitva i vrijednosti vjere, na ljude iskušane patnjom”.

Ustvrdio je da je devedesetih godina prošloga stoljeća hrvatski čovjek iskusio svu milinu zajedništva, solidarnosti, mudrosti, znanja, požrtvovnosti i napose žive vjere, “što se pretvorilo u spasonosni koridor prema miru”. “Upravo te vrjednote treba izučavati, na njih podsjećati i njih mudro ugrađivati u školske i akademske sustave, u gospodarske strategije, u dugoročne razvojne planove, u pronatalitetne politike”, poručio je zagrebački nadbiskup.

Bozanić je pozvao političke dužnosnike da budu prijatelj hrvatskom narodu.”Mi, građani Hrvatske, možemo se nositi sa svim problemima, i onim najvećim, budu li zaživjele vrjednote mira i zajedništva za koje smo se izborili. Hrvatska čezne za unutarnjim prijateljem. Zato kao zagrebački nadbiskup, molim tebe, hrvatski politički dužnosniče, da budeš prijatelj hrvatskomu narodu; molim tebe, koji radiš u sudstvu, tebe u kulturi, tebe u znanosti, tebe u sportu, tebe u medijima, tebe u gospodarstvu da budeš prijatelj hrvatskomu narodu; pozivam tebe, brate i sestro u vjeri, gdje god bili, da budete prijatelji narodu svomu. Ovdje u Kninu obraćam se i vama poštovani sugrađani srpske nacionalnosti: budite prijatelji zajedničke nam domovine Hrvatske. Ovdje su naši korijeni, ovdje nam je zajednička sadašnjost i budućnost”, rekao je Bozanić.

Danas, kazao je, mirno slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih branitelja, jer su i visoke međunarodne institucije potvrdile da je oslobađanje Hrvatske bila časna misija hrvatskih vojnika, i da je jedini motiv hrvatske države bio uspostava pravednoga mira. “Dovoljno je zaviriti u podatke o onima koji su Hrvatsku branili i oslobodili, kako bi se shvatilo da hrvatska sloboda nije plod nacionalne niti vjerske isključivosti. Vojno-redarstvena akcija Oluja označila je završetak rata u Hrvatskoj, omogućila mirnu reintegraciju preostalog okupiranog hrvatskog teritorija i donijela nagovještaj mira za Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je zagrebački nadbiskup.

Misi za Domovinu nazočili su predstavnici najvišeg političkog i vojnog vrha, saborski zastupnici, predstavnici branitelja i brojni drugi. Među njima su tako bili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Predsjedništva BiH Dragan Čović, predsjednik Udruge 100 postotnih HRVI Đuro Glogoški, general Ante Gotovina te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Zbog mnoštva vjernika i vrućine, tijekom mise pozlio je Glogoškom, kao i HDZ-ovom saborskom zastupniku Miroslavu Tuđmanu.

You may also like

0 comments