[vc_row][vc_column width=”1/3″]Glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde ocijenila je u utorak da su za napredak i ubrzanje rasta ključne jake, stabilne i neovisne institucije dok guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić važnom drži informiranost građana o ciljevima reformi.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na novinarsko pitanje što vidi kao glavne prepreke u Hrvatskoj i ostalim zemljama o kojima se danas raspravljalo na dubrovačkoj konferenciji Hrvatske narodne banke i MMF-a “Ubrzavanje realne konvergencije u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi – uloga upravljanja i institucija” i imaju li te zemlje dovoljno kapaciteta da održe napredak, Lagarde je odgovorila je da je uz transparentnost i pravilnu ravnoteža moći odlučujući razvoj kapaciteta institucija./vc_column][/vc_row]
“Ljudi prolaze, odlaze, izbori se mijenjaju, ali za institucije je ključno da budu ugrađene u tkivo društva i ekonomije i to je preduvjet da se upravljanje i poštuje. Mnoge zemlje, ne samo u ovom dijelu svijeta, koje su prošle kroz tranziciju, moraju ponovno ojačati kapacitete svojih institucija, moraju imati neovisnu javnu upravu, koja će zapravo služiti javnom interesu ispred interesa bilo koga drugoga”, rekla je Lagarde.
Upitana postoji li jednostavan način za dostizanje razvijenijih zemalja i bi li ulazak u europsku monetarnu uniju (EMU) u tome pomogao, odgovorila je da je samo ispunjavanje uvjeta za ulazak u EMU dobro za zemlju koja želi uvesti euro.
“Hrvatska nije iskoristila tu mogućnost, dakle cilj joj je uvesti euro. Kada će se to dogoditi i kako, to je pitanje razgovora i pregovora koji moraju voditi Hrvatska i vođe zemalja eurozone. Ali, kriteriji i uvjeti su određeni i svaka nova članica eurozone morala je provesti značajne reforme i prilagoditi se principima unije. Jedan od njih je, na primjer, neovisnost središnje banke, koja se mora poštovati. Mnogo je kriterija koji će zahtijevati reforme”, rekla je Lagarde
Dodala je kako je uvijek dobro imati cilj, a pridruživanje eurozoni, dostizanje kriterija, zadovoljavanje uvjeta daje temelje za dugoročni napredak zemlje. “Ja sam optimistična i sigurna sam da će hrvatski narod i ekonomija napredovati u pravom smjeru”, istaknula je čelnica MMF-a.
Na pitanje koji su najveći rizici u regiji, odgovorila je da je zadnjih 20 godina prije krize ostvaren ogroman napredak te kako je očito da će dobro upravljanje, borba protiv korupcije, osjećaj za pravednost i jednaki uvjeti za sve poboljšati situaciju kada je riječ o gospodarskom rastu.
Po njezinim riječima, u pretkriznom razdoblju ostvarena je značajna konvergencija velika poboljšanja, ali očito je da se situacija nakon početka ekonomske krize usporila, a stope rasta nisu se vratile na očekivane razine. “Zabrinjava da je s vremenom smanjen potencijal rasta i to je razlog zašto tražimo gdje su nove granice, gdje su prepreke koje mogu biti uklonjene na putu prema boljem rastu, koji je više uključiv, s više mogućnosti i prostora za mlade ljude da zapravo ostanu u svojim zemljama”, kazala je Lagarde.
Dodala je da se jučer sastala s premijerom Andrejem Plenkovićem i potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić te da je opširne razgovore imala i s ministrom financija i guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. “Raspravili smo ekonomsku situaciju zemlje, reforme koje se poduzimaju i perspektive za Hrvatsku”, kazala je.
Vujčić: Za reforme bitna potpora javnosti
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić istaknuo je u utorak kako je u zemljama srednje i istočne Europe došlo do usporavanja procesa konvergencije nakon što su iscrpljene mogućnosti koje je nudila tranzicija, a ako se taj proces želi ponovno ubrzati, na dnevni red dolaze složenije strukturne reforme.
Govoreći na otvorenju radnog dijela konferencije “Ubrzavanje realne konvergencije u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi – uloga upravljanja i institucija”, u organizaciji HNB-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Vujčić je kazao kako je organizacija ove konferencije upravo imala za cilj raspraviti na visokoj razini mogućnosti ponovnog ubrzavanja konvergencije u regiji.
Kako bi se taj proces ubrzao, na dnevni red dolaze složenija pitanja, koja se obično nazivaju strukturne reforme, kazao je Vujčić, našalivši se kako se ta pitanja mogu nazivati i drugim imenima ukoliko je izraz ‘strukturnih reformi’ iz nekog razloga “postao u određenoj mjeri nepopularan, kao što je to slučaj u Hrvatskoj”.
Tu nepopularnost guverner Vujčić, s jedne strane, pripisuje neupućenosti šire javnosti u značanje strukturnih ili institucionalnih reformi, izgradnje institucija i sl. S druge strane, “nekolicina koja razumije obično je ona koja se tim reformama i suprostavlja, jer je vrlo vjerojatno riječ o predstavnicima jedne od posebnih interesnih skupina”, odnosno dobro organizirane manjine koja bi bila na gubitku u slučaju provedbe tih reformi.
“To, u kombinaciji s društvenim normama i kulturom, čini reforme vrlo teškima. (…) Stoga ne samo da moramo razumjeti stvari koje treba učiniti kako bi naša gospodarstva i društva učinili djelotvornijima i produktivnijima, već moramo to i nadalje objašnjavati javnosti, kako bismo pobudili interes neupućene većine za reforme i pokušati objasniti da je poticanje institucionalnih reformi koje bi naša društva učinila djelotvornijima u najboljem interesu svih ili barem većine”, rekao je Vujčić.
Našalio se i kako mjesto održavanja konferencije nije odabrano da bi se uživalo u Dubrovniku u srpnju, već zbog simbolične povezanosti sadržaja konferencije, posebno njenog dijela koji se odnosi na ulogu upravljanja i institucija, te grada Dubrovnika.
“Povijest Dubrovnika sadržava i važne lekcije za europske zemlje koje teže postizanju održive konvergencije. Kao prvo, razborita monetarna i fiskalna politika potrebna je za povećanje otpornosti zemlje na vanjske šokove, čime se osigurava stalan rast prihoda bez čestih poremećaja zbog gospodarske krize za koje danas znamo da obično trajno utječu na rast. Kao drugo, adekvatna socijalna skrb, poput obrazovanja i zdravstvene skrbim neophodna je za stvaranje stručnog i motiviranog ljudskog kapitala. I, naposljetku, potrebno je povoljno poslovno okružje, s vladavinom prava i učinkovitom raspodjelom kapitala za jačanje razvoja najproduktivnijih sektora, čime se iskorištavanju komparativne prednosti”, ustvrdio je guverner HNB-a, predstavivši pritom okupljenima primjere kako je to funkcionirala u srednjovjekovnom Dubrovniku.
