Lalovac pozvao na veće zaduživanje zbog nastavka financiranja javnog sektora

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac istaknuo je da je zaduživanje na vanjskom tržištu bitno za stabilnost države jer poslovne banke više ne mogu financirati državu i javna poduzeća, dok je saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker kazao da će smanjivanje javnog duga usporiti potrebu za inozemnim zaduživanjem, što se može postići samo strukturnim reformama.

Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug Hrvatske na kraju listopada 2015. godine iznosio je 47,4 milijardi eura, odnosno 108,7 posto BDP-a. Nakon dva mjeseca smanjenja, u listopadu je inozemni bruto dug porastao 360,5 milijuna eura ili 0,8 posto na mjesečnoj razini. Na godišnjoj je razini, pak, bruto inozemni dug bio viši za 1,155 milijardi eura, odnosno 2,5 posto, te je tako nastavio s rastom koji je, uz dva mjeseca sporadičnog pada, neprestano prisutan od studenog 2013. godine. “Dok imate pet- šest godina recesije i kada vam pada bruto domaći proizvod, normalno da taj udio duga raste”, kazao je Lalovac, bivši ministar financija, novinarima u Saboru. Istaknuo je pritom da se jedna trećina vanjskog duga odnosi na državu, a dvije trećine na banke i poduzeća.

Lalovac je naveo i da će nova Vlada pokušati smanjiti udio javnog duga, te da je bitno da je Hrvatska i u doba recesije, iako nije imala investicijski rejting, mogla izaći na financijsko tržište. “To je bitno za stabilnost države. Znate da smo se jeftinije zaduživali nego kada smo imali investicijski rejting i ta je protočnost, da se možete zadužiti, dobra i daje mir ministru financija da bude fleksibilan. Vidjeli ste da su poslovne banke prošle godine rekle da ne mogu više financirati ne samo državu, već i javna poduzeća”, rekao je Lalovac. Dodao je da je pred novom Vladom izazov refinanciranja obveza HAC-a i velike kredite koji dolaze na naplatu u javnim poduzećima, što također čini dio vanjskoga duga.  “To je jedan od ključnih momenata, i ako imate zatvoreno financiranje na vanjskom tržištu, onda je to ogroman problem, jer na domaćem tržištu ne možete naći te novce”, rekao je Lalovac te izjavio da će se vanjski dug moći smanjivati jedino ekonomskim rastom. “Kada se poveća BDP 2 ili 3 posto, taj udio će padati. Dok smo imali recesiju, taj je udio rastao”, naveo je Lalovac.

Bivši ministar financija Šuker kazao je, pak, da iz HDZ-a na rast inozemnog duga upozoravaju već duže vrijeme, te da je u ovom trenutku porazno da je, za razliku od prethodnih godina, prošle godine glavni generator inozemnog duga bila država.  Rast duga na godišnjoj razini, naime, dominantno je posljedica razmjerno visokih obveza države prema inozemnim vjerovnicima, što potvrđuju podaci o inozemnom dugu u sektoru opće države, čiji je vanjski dug krajem prošlogodišnjeg listopada iznosio 15,8 milijardi eura, čineći čak trećinu ukupnog bruto inozemnog duga RH. Vanjski dug države u listopadu je porastao za 112 milijuna eura ili 0,7 posto u odnosu na rujan. Na godišnjoj razini, pak, uvećan je za 580 milijuna eura ili 3,8 posto. “Nekada su to bile banke, poduzeća, a sada je to država. I sada je valjda svima jasno da je program nove hrvatske Vlade da se uspori rast javnog duga, a ako usporite rast javnog duga automatski ćete usporiti potrebu za zaduživanjem u inozemstvu”, rekao je Šuker novinarima u Saboru, podsjetivši na izjave predsjednika hrvatske Vlade Tihomira Oreškovića da treba kvalitetnije i bolje upotrebljavati imovinu sa ciljem da se “strahoviti rast inozemnog duga smanji”.

Uz aktiviranje državne imovine, Šuker ističe da se smanjivanje javnog duga može postići isključivo strukturnim reformama. “Jedino sa strukturnim reformama možete promijeniti prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna, jer niti hrvatski građani niti hrvatsko gospodarstvo ne može više izdržati novo porezno opterećenje. I tko toga nije svjestan neće imati nikakve rezultate, a mislim da je Vlada Hvatske toga itekako svjesna. Vjerojatno će se neki potezi vidjeti već prilikom prijedloga proračuna za 2016. godinu”, istaknuo je Šuker.

Naveo je da se strukturnim reformama koje je poduzela Vlada do 2008. godine u sklopu prilagodbe za ulazak u EU, deficit državnog proračuna sveo na 0,8 posto BDP-a. “Onda je došla kriza i dogodilo se što se dogodilo. Da smo imali u ovih šest godina dovoljno političke snage da se provedu te strukturne reforme, vjerojatno bi javne financije u Hrvatskoj izgledale sasvim drugačije”, rekao je Šuker..

Napomenuo je da je bivša Vlada u protekle četiri godine “strukturnim reformama kojih uopće nije bilo, u principu samo podigla godišnji deficit, jer vidjet ćete što se dogodilo 2015. U zadnjih praktički četiri mjeseca, pet, ništa se nije trošilo, ništa se nije događalo i zato će deficit izgledati kako će izgledati, ali su mnoge obveze ostavljene novoj Vladi”. Osvrćući se na podatak da je inozemni bruto dug već dosegnuo 108 posto BDP-a, Šuker je ustvrdio da struktura hrvatskog gospodarstva i situacija u zemlji prema nekim mjerilima nisu toliko alarmantne, ali su upozoravajuće te da je krajnje vrijeme da se provedu strukturne reforme.  “Prije svega država mora na svom primjeru pokazati da je spremna određene rashode svesti na razinu koju mogu financirati hrvatsko gospodarstvo i hrvatski građani s postojećim poreznim opterećenjem. Kad govorimo o vanjskom dugu, imate zaduženja tvrtki koje mogu donijeti novu kvalitetu u Hrvatsku. I taj vanjski dug treba razlomiti na neke stvari. Ako je taj vanjski dug posljedica investicije u kojoj će se u Hrvatskoj zaposliti nekoliko stotina ljudi, u kojoj će se stvoriti nova vrijednost i na taj način generirati rast BDP-a, onda to nije loše. Ali ako je taj rast duga isključivo posljedica financiranja deficita zbog toga što niste proveli određene reforme, onda je to loše”, zaključio je Šuker.

SDP-ovi ministri u bivšoj vladi Boris Lalovac i Arsen Bauk u četvrtak su načelno podržali najavu velike reforme u sustavu javne uprave ako će ona donijeti smanjenje rashoda proračuna, no naglašavaju da je za punu provedbu te reforme potrebna jaka politička potpora cijele Vlade, kako proces ne bi ostao na “dobroj volji samo jednog resora“.

O temi velike reforme javne uprave u Saboru su ih pitali novinari uoči za danas najavljene izjave ministrice uprave Dubravke Jurlina Alibegović, koja je najavljena nakon što je za Jutarnji list potvrdila da se kreće s tom reformom. Prema pisanju tog lista, reformom se, uz ostalo, Zakon o državnim službenicima i namještenicima želi približiti Zakonu o radu, tako da bi svi zaposlenici državne i lokalne uprave imali jedinstveni Zakon o plaćama, ukinuli bi se dodaci na plaće, smanjio broj agencija i ureda državne uprave i drugo.

Bauk, bivši ministar uprave, temeljem najava iz medija kaže da je riječ o redovnom radu na provedbi strategije razvoja javne uprave. “Vidim da se nastavlja s onim što smo mi započeli, što je dobro. Sad je pitanje, naravno, koliko će biti političke potpore da se to napravi“, navodi i dodaje kako pritom prvenstveno misli na pregovore sa sindikatima.

Smatra da jedan od potpredsjednika Vlade treba preuzeti na sebe koordiniranje i davanje političke potpore tom poslu. “Onda ima šanse da se to započne i postignu određeni rezultati”, ističe. Ako to ostane samo na dobroj volji Ministarstva uprave, kojem to još nije u nadležnosti, onda nisam optimist dodaje Bauk.

Govoreći o sustavu određivanja plaća, preporučuje da se, ako se želi napravit jedinstveni sustav, s jednog mjesta pregovara o svim kolektivnim ugovorima, neovisno o tome o kojem se resoru radi (znanost, obrazovanje, zdravstvo, državni službenici). “U tom slučaju će se moći, da tako kažem, uniformirati dodaci o kojima se govori. Inače, ako se prepusti resorima samostalno oni će uvijek biti nešto više blagonakloni prema ‘svojima’“, kaže Bauk.

Slaže se da je moguće spajanje “srodnih“ institucija, ali kaže da je on kao ministar nailazio na otpor u resorima u čijem su se djelokrugu trebala dogoditi spajanja. Navodi tako da su spojili dvije agencije u resoru zaštite okoliša i prirode, da bi sada “novi ministar već rekao da bi ih trebalo odvojiti“.

Ponavlja kako je upravo zbog toga bitna “koordinativna uloga jednog od potpredsjednika Vlade da se to provede“. “Ako to ostane na inicijativi jedne ministrice nisam optimist“, zaključuje Bauk.

Lalovac, bivši ministar financija, kaže kako će dati podršku prijedlogu reforme državne uprave ako će imati “dugoročnu opstojnost“. “Podržat ću ih u svemu što znači stabilnost i smanjenje rashoda u proračunu“, kazao je.

Upitan smatra li da će prijedlog reforme dobiti potporu sindikata, odgovara kako je to stvar pregovora te ističe da će sindikalno članstvo, temeljem sporazuma koji jamči povećanje plaća javnim i državnim službenicima za 6 posto ako je BDP uzastopno rastao dva i više kvartala, najvjerojatnije ostvariti pravo na to povećanje. Tvrdi, naime, da će statistički pokazatelji i za četvrti kvartal prošle godine najvjerojatnije pokazati gospodarski rast. “Znači, prvo moraju to zadovoljiti“, ističe.

Lalovac napominje i da je vlada u kojoj je bio ministar smanjila plaće u javnoj upravi i svela ih na razinu iz 2007. i 2008. godine. “Dalje, što se linearnog rezanja, ne ide. Za daljnje smanjivanje plaća i reformu bit će potrebni puno bolniji rezovi, ako to misle napraviti. Dodatni iskorak tražit će puno ozbiljnije reforme”, zaključuje Lalovac.

You may also like