Kurz: Izbjeglička kriza može se zaustaviti samo pobjedom nad Islamskom državom

Sadašnja izbjeglička kriza s kojom je suočena Europska unija problem je “nečuvenih razmjera” koji traži hitan odgovor, prije svega kroz efikasnu borbu protiv terorističke organizacije Islamska država (IS), ocijenio je ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz u intrevjuu kojega je u petak objavio sarajevski “Dnevni avaz”.

“Doista smo suočeni s problemom nečuvenih razmjera. Izbjeglička kriza danas je za EU najveći izazov”, kazao je Kurz dodajući kako je jasno da se mora uhvatiti u koštac s uzrocima koji ljude tjeraju na masovni bijeg u Europu. “To znači da se protiv Islamske države, zbog koje ljudi bježe s tog područja, treba efikasno boriti, zatim dostavljati više humanitarne pomoći na lice mjesta te iskoristiti zamah bečkog sporazuma o nuklearnoj energiji s Iranom za diplomatske inicijative koje će dovesti do kraja nasilja u Siriji”, plan je djelovanja kojega je iznio austrijski šef diplomacije.

Kurz je istaknuo kako to zahtijeva da “svi relevantni igrači” sjednu za zajednički stol s EU, a pritom je nabrojao SAD, Rusiju, Tursku, Saudijsku Arabiju te Iran. Uz to je, po njegovim riječima, nužno osigurati vanjske granice EU ali i poduprijeti zemlje zapadnog Balkana u suočavanju s izbjegličkom krizom. “Hitno treba na vanjskim granicama EU postaviti takozvane krizne točke. Tu treba provjeravati imaju li ljudi osnova za traženje azila”, pojasnio je austrijski ministar. Kurz je upozorio kako se unutar Unije ne može očekivati da Njemačka, Austrija i Švedska same snose najveći dio tereta izbjegličke krize te kako je stoga nužno poštovati odluku ministara unutarnjih poslova EU, donesenu 23. rujna o izbjegličkim kvotama odnosno raspodjeli izbjeglica po različitim državama.

Zbog izbjegličkih valova koji zapljuskuju Europu schengenski sustav je u raspadu, izjavio je u petak u razgovoru za Slovensku televiziju Klemen Grošelj, stručnjak za geopolitiku i pitanja migracija, koji upozorava da Europska unija u vrijeme kad su nastali njeni glavni dokumenti nije predviđala ovoliki priljev migranata i izbjeglica, pa će o tome morati zauzeti realistično stajalište i prilagoditi se situaciji. “Schengen je stvoren u dobra vremena gospodarskog rasta i širenja EU-a, kad je proces integracije bio na vrhuncu, ali nitko tada nije računao na loša vremena koja donose sigurnosne, ekonomske i socijalne izazove”, kazao je Grošelj, bivši državni tajnik u ministarstvu obrane, dodavši da se u vrijeme stvaranja schengenskog prostora računalo s desetak tisuća azilanata u Europi godišnje, dok je sada ona izložena pravom valu izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i iz Afrike.

“Države članice EU-a sada opet počinju štititi svoje granice zbog dotoka migranata, ali to ograničava i protok robe i usluga. To je raspad sustava i na određeni se način vraćamo u prošlost”, upozorio je Grošelj, ocijenivši da će dotok migranata, unatoč proklamiranom pravu na azil i zaštitu temeljnih ljudskih prava i europskih vrednota, trebati ograničiti. “Znam da to zvuči grozno, ali će Europska unija standarde zaštite prava koje su njene temeljne vrijednosti morati često testirati, uvažavajući realnost koja je oko nas”, kazao je Grošelj, upozoravajući na nestabilnost i konflikte u europskom susjedstvu i potencijalni dolazak još više migranata. “Uvijek ćemo težiti poštovanju ljudskih prava i zastupati načela humanitarnog i ratnog prava, ali u isto vrijeme treba voditi računa i o realnosti”, kazao je Grošelj.

On smatra da za cijelu EU treba naći zajedničko rješenje, iako upozorava da je zaštita granica jedan od najvažnijih atributa svake suverene države. Također misli da će dio tih atributa trebati prenijeti na zajednicu, pri čemu će veću ulogu imati velike države poput Francuske i Njemačke. “Europska unija s vremenom će sama početi preuzimati državne atribute, što će biti bolno za male države koje nisu tako važan međunarodni subjekt”, kaže Grošelj, koji smatra da je to neizbježno i u sadašnjoj situaciji s migrantskim valovima. “Niti prosječna europska država nije na žalost sposobna djelovati kao puni međunarodni subjekt, a možemo se samo pitati bi li države poput Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Grčke i drugih bile sposobne same se nositi s ovim izbjegličkim valom koji još traje. Ja mislim kako je jasno da za to ne bi bile sposobne”, kazao je Grošelj za Slovensku televiziju.

Oko 4000 izbjeglica provelo je noć na otvorenom na jugu Srbije, nakon što su prešli granicu s Makedonijom, tvrde humanitarni radnici. Oko 5700 izbjeglica stiglo je u 24 sata do četvrtka popodne na granični prijemni centar u Miratovcu, rekao je jedan humanitarni radnik agenciji dpa. Registracijski centar u šest kilometara udaljenom Preševu nema kapaciteta primiti toliko ljudi u tako kratkom roku pa su frustrirani ljudi proveli noć na ulici ispred, rekao je taj humanitarni radnik tražeći da ostane anoniman jer nema dopuštenje razgovarati s novinarima.

Iz Preševa se izbjeglice transportiraju za Beograd ili izravno na hrvatsku granicu. Hrvatske vlasti ih nakon registracije u Opatovcu zatim prevoze na mađarsku granicu. Mađarski premijer Viktor Orban koji je, piše dpa, zauzeo otvoreno neprijateljski stav prema izbjeglicama, u petak ih je opisao kao “vojsku”. “Osamdeset posto imigranata su mladi muškarci. Oni su kao vojska azilanata. Neobrazovani su i govore samo arapski”, rekao je Orban u razgovoru za mađarski javni radio.

You may also like