Sikirevci – Ivan Lovrić iz Sikirevaca prije četiri je godine na krovu svoje obiteljske kuće prvi u Slavoniji sagradio solarnu elektranu od 10 kilovata, a imala je 52 solarne ploče. Više od godinu dana trebalo mu je da dobije sve dozvole, a zatim je s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) potpisao ugovor na 12 godina o isporuci proizvedene energije.
Ulaganje od 200 tisuća kuna već mu se vratilo, a budući da za struju koju prodaje HEP-u svake godine dobije 50 tisuća kuna, na kraju će biti u plusu za 400 tisuća kuna. U međuvremenu je otvorio tvrtku “Energija iz prirode” i počeo raditi kao stručni savjetnik za obnovljive izvore energije. “Svima koji su sagradili solarne elektrane ulaganja će se isplatiti. Danas se dozvole mogu ishoditi već za tri mjeseca. Cijeli sustav već se pomalo uhodao i za one koji žele investirati, postupak je pojednostavljen” kaže Lovrić, čija je elektrana u doba kad je nastala bila peta po redu u Hrvatskoj, ali prva privatna i komercijalna jer su preostale četiri gradile tvrtke.
U iskorištavanju tradicionalnih i novih obnovljivih izvora energije Hrvati su još uvijek daleko ispod europskog prosjeka. Udio proizvodnje električne iz Sunčeve energije u Europskoj uniji je 2,6, a u Hrvatskoj samo 0,02 posto. Međutim, broj onih koji se odlučuju na vlastite solarne fotonaponske elektrane ipak je iz godine u godinu sve veći. Danas ih je u Hrvatskoj već više od pet tisuća. Doduše, način na koji država podupire gradnju elektrana promijenio se pa oni koji se odluče na takav projekt automatski dobivaju 50 posto uloženih sredstava, ali proizvedenu struju ne prodaju HEP-u, nego je koriste za vlastite potrebe. “Posao s elektranama danas se najviše isplati tvrtkama, ali i vlasnici privatnih kuća mogu podignuti kredit i upustiti se u ulaganje. Jedina je razlika što se rok za vraćanje cijele investicije produljio s četiri na pet godina” ističe Lovrić.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju dr. Ljubomir Majdandžićviše je puta isticao golemi potencijal zapošljavanja u solarnoj energetici. U prilog njegovoj tvrdnji govori i to što je korištenje Sunčeve energije 2012. proglašeno najbrže rastućom tehnologijom. “Hrvatski krovovi idealni su za postavljanje fotonaponskih sustava. U konačnici, smanjili bismo uvoz električne energije, a potrošnja bi bila na mjestu proizvodnje i građani bi postali bogatiji” kaže dr. Majdandžić.