[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na burzama [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, nakon što su vlasti širom svijeta poduzele niz fiskalnih i monetarnih mjera kako bi podržale financijska tržišta, koja su pod pritiskom strahovanja od recesije zbog širenja koronavirusa.[/vc_column][/vc_row]
Nakon vrlo nesigurnog trgovanja, tijekom kojeg je S&P 500 u jednom trenutku bio u minusu više od 3 posto, indeksi su ipak uspjeli dočekati kraj trgovanja u pozitivnom području. To se zahvaljuje nizu mjera najvećih središnjih banaka u svijetu koje povećavaju likvidnost na financijskim tržištima.
Tako su čelnici Europske središnje banke (ECB) s jučerašnje izvanredne sjednice poručili da će tijekom ove godine kupovati obveznice u iznosu od 750 milijardi eura.
[quote_box name=””]
Christine Lagarde otklonila je prigovore Njemačke i Nizozemske i Europska središnja banka (ECB) signalizirala je da je spremna pojačanom kupnjom obveznica poduprijeti zemlje eurozone posebno teško pogođene epidemijom, tvrde za Reuters neimenovani izvori.
ECB je na sinoćnjoj izvanrednoj sjednici usvojio program kupnje obveznica vrijedan 750 milijardi eura kako bi podupro gospodarstvo poljuljano u temeljima naglim širenjem koronavirusa. Obećali su također da će, bude li potrebno, odbaciti i samonametnuta “ograničenja”, aludirajući time da je ECB spreman u portfelju držati i više od 30 posto obveznica jedne članice eurozone.
To znači da se poticaji mogu usmjeriti tamo gdje su najpotrebniji odnosno da ECB može povećati kupnju talijanskih državnih obveznica i time ublažiti ekonomske teškoće europske zemlje najteže pogođene epidemijom.
Odluci se na telekonferenciji usprotivilo nekoliko članova ECB-ova upravnog vijeća, koje čine guverneri 19 zemalja eurozone, tvrde za Reuters izvori izravno upućeni u temu. Prigovor su uputili guverneri njemačke i nizozemske središnje banke, koji se u načelu protive kvantitativnom ublažavanju monetarne politike.
Ta manjina, koju izvori nazivaju “weimarcima”, aludirajući na avet hiperinflacije iz 20-ih godina prošlog stoljeća, još uvijek prisutnu u nekim njemačkim krugovima, strahuje da će se ECB prometnuti u financijera vlada eurozone.
U ECB-u, njemačkom Bundesbanku i nizozemskom De Nederlandsche Banku nisu željeli komentirati informaciju neimenovanih izvora. Unatoč prigovorima, čak su se i njemački i nizozemski guverner na telekonferenciji složili da ECB mora poduzeti odlučne korake kako bi podupro gospodarstvo i financijska tržišta, dodaju izvori, tražeći da ostanu anonimni zbog povjerljivosti teme.
Lagarde je potom zaključila da jasna većina članova upravnog vijeća podupire plan i usvojila ga je, dodali su izvori. Takva je praksa uobičajena na vijeću koje obično ne glasa o odlukama, pojašnjava Reuters. Izvori tvrde da se nitko nije usprotivio ni odluci da ECB počne kupovati i grčke državne obveznice budući da današnje nevolje nemaju veze s grčkom politikom pa bi se Grčka izuzećem de facto kažnjavala.
Neki su dužnosnici ECB-a predložili i da Europski mehanizam za stabilnost izda ‘koronaobveznicu’ za potrebe financiranja zajedničke borbe protiv virusa na razini eurozone, navodi jedan izvor.
Na kraju su se svi složili da je takva odluka u nadležnosti vlada a ne ECB-a, dodao je.
[/quote_box]
Japanska središnja banka pokrenula je, pak, kupnju japanskih državnih obveznica u iznosu od 9,2 milijarde dolara. Australska središnja banka srezala je, po drugi put u mjesec dana, ključne kamate, i to na rekordno niskih 0,25 posto te najavila otkup državnih obveznica. Američka središnja banka Fed također na različite načine povećava likvidnost na tržištima.
No, nužne su i agresivne fiskalne mjere, kažu analitičari, dok vlasti širom svijeta pokušavaju pomoći gospodarstvima, čiji su dijelovi paralizirani zbog strogih mjera u borbi protiv širenja koronavirusa.
Pandemija koronavirusa izazvala je, naime, velike poremećaje u nabavnim lancima i potražnji širom svijeta, a mnoge su zemlje zatvorile škole, zabranile javna okupljanja, odgodile sportske i kulturne događaje… Zbog toga vlasti širom svijeta – od Velike Britanije i Francuske do Kine, Japana i SAD-a – nastoje podržati gospodarstva golemim paketima pomoći.
Tako Washington užurbano priprema paket pomoći gospodarstvu. Radi se na planu potpora vrijednom i do 1.300 milijardi dolara, što je znatno više u odnosu na paket pomoći koji je Kongres usvojio za financijske krize 2008. i 2009. godine.
Unatoč golemim poticajima, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da postoji 80 posto izgleda da će SAD ove godine zaroniti u recesiju. A jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu nije znatnije pridonio oporavku tržišta. S&P 500 indeks i dalje je oko 29 posto niži u odnosu na svoju rekordnu razinu, dosegnutu 19. veljače.
To znači da je duboko u području ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine. Tako je ovoga tjedna prekinuta rekordno duga vladavina ‘bikova’, koja je uslijedila nakon financijske krize 2008. godine.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,40 posto, na 5.151 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 2,0 posto, na 8.610 bodova, a pariški CAC 2,68 posto, na 3.855 bodova. Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no jačanje dolara sugerira da je kriza zbog širenja koronavirusa u svijetu još daleko od završetka. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 5,5 posto, dok se u Japanu zbog praznika ne radi. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, premda je u vrlo nesigurnom trgovanju S&P 500 indeks u jednom trenutku bio u minusu više od 3 posto.
U takvim je okolnostima dolar nastavio jačati, pa je njegov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta. Analitičari kažu da ulagači kupuju dolare jer u ovakvim okolnostima američka valuta slovi za sigurnije utočište za kapital. A cijene su nafte porasle drugi dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 2,2 posto, na 29,10 dolara, a na američkom tržištu 5,1 posto, na 26,50 dolara.
