KREDITI STANOVNIŠTVU U SVIBNJU PALI NA GODIŠNJOJ RAZINI

Krajem svibnja ukupni krediti stanovništvu iznosili su 117,2 milijarde kuna¸, što je pad na godišnjoj razini za 0,8 posto, a na mjesečnoj za 0,7 posto, čime se potvrđuje višegodišnje nominalno razduživanje stanovništva, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
U osvrtu na posljednje podatke Hrvatske narodne banke (HNB), analitičari RBA navode kako je pad iznosa kredita na godišnjoj razini djelomice posljedica jačanja aprecijacijskih pritisaka na kunu jer je, prema tečajnici HNB-a, srednji tečaj eura prema kuni krajem svibnja bio niži za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Uz to, navode da je nakon konverzije kredita u švicarskim francima u eurske posljedično došlo i do veće osviještenosti stanovništva na valutne rizike, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu.

Tako su krajem svibnja ukupni kunski krediti stanovništvu porasli na 52,7 milijardi kuna, čineći udio od 45 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, što je 7,6 postotnih bodova više u odnosu na isti mjesec lani. “Povećanje udjela kunskih kredita odražava se i u strukturi plasmana stanovništvu prema namjeni gdje je vidljivo da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina skupina kredita stanovništvu čije nominalne vrijednosti bilježe godišnje stope rasta”, ističu analitičari RBA.

Nenamjenski gotovinski krediti stanovništvu u svibnju su, naime, bili viši za 1,2 milijarde kuna ili 3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. “Njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 35 posto, čime su se pozicionirali na visoko drugo mjesto, odmah iza stambenih kredita koji čine 44 posto ukupnih kredita stanovništvu”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

Stambeni krediti stanovništvu iznosili su, pak, krajem svibnja 51,5 milijardi kuna te su na godišnjoj razini niži za 900 milijuna kuna, pri čemu je usporena stopa godišnjeg pada na 1,7 posto. “U strukturi stambenih kredita stanovništvu zamjećuje se rast udjela kunske komponente, 23 posto, premda i dalje prevladavaju krediti indeksirani za euro, 75 posto ukupnih stambenih kredita. Nakon konverzije kredita u švicarcima, ne iznenađuje podatak da je krajem svibnja ove godine manje od 3 posto ukupnih stambenih kredita, protuvrijednosti 1,2 milijarde kuna, ostalo indeksirano za švicarski franak”, navode analitičari RBA.

Poručuju, također, da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, te da bi naznake oporavka kreditne potražnje trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. “Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, zaključuju analitičari RBA.

Tužbe pripremaju zadruge, a ne banka

Raiffeisenbank Austria (RBA) d.d. Zagreb u četvrtak je reagirala na Reutersovu vijest koju je prenijela Hina pod naslovom “Austrijska Raiffeisen banka priprema tužbu protiv Hrvatske”, istaknuvši da RBA ne sprema tužbu protiv Hrvatske već se u tekstu radi o Raiffeisen zadrugama iz Štajerske.

Kako se navodi u demantiju i molbi upućenoj Hini, u tekstu se radi o Raiffeisen zadrugama iz Štajerske, a ne o Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb koja posluje u Hrvatskoj već 22 godine.  Reuters je u srijedu objavio kako se austrijski Raiffeisen priprema podnijeti ustavnu tužbu zbog hrvatskog zakona koji ima za cilj poništiti tisuće zajmova Hrvatima.

Riječ je o Zakonu o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim u Republici Hrvatskoj. Reuters prenosi optužbe iz Hrvatske da zadruge nisu imale licencu za poslovanje u Hrvatskoj niti su ispunile zahtjeve za adekvatno provjeravanje sposobnosti zajmoprimaca da vrate zajmove.

Raiffeisen smatra te optužbe neutemeljenima i planira borbu protiv zakona na sudu, piše Reuters. Pritom se prenosi stav Raiffeisena prema kojemu Raiffeisen zadruge koje su dale te zajmove nisu trebale hrvatsku bankarsku licencu, jer je svaki zajam zaključen u Austriji prema austrijskom zakonu, a svaki je hrvatski dužnik došao u Austriju i potpisao ugovor na licu mjesta.

You may also like