Kredit Sberbanka? A što će nam onda Lex Agrokor

Ante Ramljak ima sve manje vremena za pribavljanje 100-njak milijuna eura kredita kako bi mogao održati Agrokorove tvrtke iznad vode i nastaviti s restrukturiranjem. Nekoliko je mogućih scenarija za novo zaduženje – par stotina milijuna eura mogu mu posuditi domaće banke, uskočiti može i ruski Sberbank, ali i razni fondovi rizičnog kapitala.

Kao jedno od rješenja spominjao se i kredit HBOR-a. Šanse da državna razvojna banka kreditira tekuće poslovanje privatne tvrtke pod državne upravom minimalne su. Takav kredit Europska komisija smatrala bi nedozvoljenom državnom potporom, i iako bi se vjerojatna takva složena shema i u stvarnosti mogla provesti unatoč srdžbi Bruxellesa, nameće se pitanje osiguranja kredita, odnosno zaloga, piše tportal.hr.

Što se tiče scenarija u kojem Agrokor kreditiraju domaće banke, treba znati da su one ograničene regulativom Europske unije i Hrvatske narodne banke, tj. da su vrlo blizu limitima kredita koje mogu dati i državi i pojedinom klijentu. “Nemoguće je očekivati da bi se komercijalne banke u Hrvatskoj još više izlagale riziku države”, rekao je tportalu ekonomist Damir Novotny.

Stoga se kao logičan izbor nameće Sberbank. Ta banka posluje u Rusiji, pa ne potpada pod lokalnu i europsku regulativu, a i već je se napola spremila za polovičan otpis Agrokorovih dugova. Ramljak je potvrdio je kako je s njima ponovno ušao u pregovore i kako bi mu dobro došlo svježih 250 milijuna eura. “Jedino je rješenje da dođu stranci. U igru bi mogao ući Sberbank koji ne ograničava regulatorna pravila. To bi općenito mogle biti i druge izvan-europske banke i fondovi koji rade rizičnije plasmane. Ne može se očekivati da u Agrokor ulože recimo mirovinski fondovi jer je rejting tvrtke jako loš. Takvi fondovi ne smiju ulagati u kompanije s takvih rejtinzima, dakle treba očekivati fondove koji imaju veći apetit za rizik”, rekao je Novotny.

“Postane li Sberbank opet glavni kreditor Agrokora, postavlja se pitanje svih pitanjima – zašto je Vlada Andreja Plenkovića uopće donosila lex Agrokor?

“Ako smo donijeli taj zakon zato da se zaštitimo od loših ruskih utjecaja, a Most tvrdi da jesmo, zašto opet zovemo Sberbank da spašava? To znači da će oni opet dobiti najveći utjecaj”, rekla je tportalu ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek. Vizek pojašnjava kako donošenje ‘lex Agrokor’ zbog ograničavanja ruskih geostrateških interesa i pozivanje Sberbanka “znači da su naši policy makeri ili potpuno zbunjeni ili očajni”.

Špekulira se da će dugovi probiti iznos od 60 milijardi kuna. Ako će Ramljak iz mjeseca u mjesec uzimati kredite kako bi isplatio plaće i platio minimum robe dobavljačima, takvo restrukturiranje nema smisla. Stoga u idućih nekoliko mjeseci treba očekivati da će na bubanj otići neke Agrokorove tvrtke koje ne predstavljaju temeljni biznis – proizvodnju hrane i maloprodaju. Neizravno, Ramljak je to već i potvrdio jer je rekao kako u budućnosti Agrokor kao koncern neće postojati, već će na tržištu egzistirati pojedine tvrtke – Konzum, Jamnica, Mercator, Ledo.

You may also like

0 comments