Krajem veljače javni dug 292 milijarde eura

RBA Analiza
Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, smanjenje javnog duga na kraju veljače 2020. je posljedica smanjenja unutarnje komponente duga opće države dok je vanjska komponenta blago porasla.

Posljednji podaci HNB-a pokazuju kako je javni dug krajem veljače (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio 292,1 milijardi kuna. U apsolutnom izrazu dug opće države niži je za 950 mil. kuna (0,3%) u odnosu na kraj 2019. Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, smanjenje javnog duga na kraju veljače 2020. je posljedica smanjenja unutarnje komponente duga opće države dok je vanjska komponenta blago porasla. Pri tome je krajem veljače unutarnji dug opće države iznosio je 193,6 mlrd. kuna dok je vanjska komponenta bila na razini 98,4 mlrd. kuna.

Nakon što je u travnju Izvješćem o prekomjernom proračunskom manjku i visini duga opće države potvrđen nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u na kraju 2019. petu godinu za redom, u ovoj godini utjecaj potpunog zastoja niza gospodarskih djelatnosti uslijed pandemije Covid-19 značajno će se odraziti na kretanja u javnom financijama pri čemu je udar na proračun, a posljedično i na kretanje javnog duga nemoguće izbjeći. Značajno manji priljevi u proračun (osobito od potrošnje i najizdašnijeg proračunskog prihoda PDV-a), ali i najavljivanih rezova neporeznih davanja i obveza odrazit će se kroz kretanja na prihodnoj strani. S druge strane, izdašan paket fiskalnih olakšica i spleta Vladinih mjera usmjerenih na ublažavanje negativnih učinaka pandemije na kretanja u gospodarstvu neće imati utjecaja na kretanja na rashodnoj strani zahvaljujući planiranim značajnim uštedama na većini stavki rashoda te pomoći sredstava EU fondova. Potrebe za financiranjem u ovoj godine povećane su rebalansom proračuna za 32,9 mlrd kuna na 63,4 mlrd. kuna s tim da je prema navodima Vlade više od polovine potreba već zadovoljeno. Stoga je izvjestan i rast duga opće države te će se, uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u ponovo vratiti na razine iznad 80%, zadnji put zabilježene 2016. godine.

Prema projekcijama Vlade uz realni godišnji pad BDP-a od 9,4% omjer javnog duga u BDP-u dosegnut će 86,7%. I slabljenje kune u odnosu na euro dodatan je čimbenik koji će pridonijeti povećanju omjera javnog duga u BDP-u. S druge strane, nastavak relativno povoljnih uvjeta zaduživanja na domaćem i inozemnim tržištima kapitala djelomično će ublažiti nepovoljna kretanja.

U kontekstu javnih financija pozitivno je primljena vijest da je Europska komisija uz novi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna EU predložila i novi Fond za oporavak EU od korona krize ukupne vrijednosti 750 milijardi eura: 500 milijardi u bespovratnim sredstvima i 250 milijardi u obliku povoljnih zajmova državama članicama i industrijama koje su najteže pogođene globalnom pandemijom. Novac za fond trebao bi se namaknuti zaduživanjem Europske komisije na tržištu kapitala i usmjerit državama članicama u prve dvije godine novog višegodišnjeg financijskog okvira. Hrvatskoj bi iz Fonda moglo biti na raspolaganju nešto više od 10 mlrd eura od kojih je 7,4 u obliku pomoći. Ipak o prijedlogu tek trebaju usuglasiti sve države članice i Europski parlament.

You may also like