[vc_row][vc_column width=”1/3″]Europska unija će na summitu G20 koji će se krajem tjedna održati u Hamburgu ponoviti svoju predanost slobodnoj trgovini i Pariškom klimatskom sporazumu, te pozvati na svjetsku suradnju po pitanju migracija, otkrili su u srijedu europski dužnosnici u Strasbourgu.e[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Globalna suradnja nije nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo i tu je jasna uloga čelnika Europske unije”, poručio je Matti Maasikas, čelnik Europskog vijeća iz predsjedavajuće Estonije, uoči summita G20 koji se održava 7. i 8. srpnja u Hamburgu.[/vc_column][/vc_row]
Teme tog susreta bit će trgovina, održivi rast, klimatske promjene, digitalizacija, migracije i borba protiv terorizma, otkrio je Maasikas u Europskom parlamentu. “Iznimno je važno odaslati jasnu poruku da gospodarski prioritet mora biti uravnotežen rast. Iako postoji zamah ekonomskog rasta, u svijetu još uvijek postoje političke neizvjesnosti”, istaknuo je predsjednik Vijeća, dodavši kako EU mora poslati jasnu poruku o svojoj predanosti slobodnoj trgovini i borbi protiv protekcionizma.
Maasikas je naglasio kako se EU zalaže za ambiciozan trgovinski sporazum na svjetskom planu, što pokazuje i skoro postizanje trgovinskog sporazuma s Japanom, no kako “treba biti oprezna kako bi štitila socijalne, ekonomske, ekološke i potrošačke standarde”. “Svi se slažemo da protekcionizam ništa ne štiti, nego dovodi do izolacije”, rekao je potpredsjednik i povjerenik Europske komisije Frans Timmermans.
Svoju težnju slobodnoj trgovini EU je pokazala dogovorom s Kanadom, sada i s Japanom, a “čekamo i poruku od Kine da je spremna na suradnju”, otkrio je Timmermans. “Ovaj je summit prilika da govorimo o tome koliko EU pridonosi globalnom rastu te predstavimo našu viziju poštene globalizacije”, rekao je potpredsjednik Komisije i zaključio kako je “došlo vrijeme da okrenemo leđa uskogrudnoj nacionalnoj politici i da zajednički radimo na svijetu”.
Pariški sporazum
Maasikas je kazao kako je EU s velikim žaljenjem konstatirala jednostranu odluku Sjedinjenih Država da se povuče iz Pariškog klimatskog sporazuma, no da je Europa i dalje predana tom sporazumu. “Borba protiv klimatskih promjena nije nešto što je podložno pregovorima”, naglasio je Maasikas, no dodao da treba raditi na dijalogu s Washingtonom i da ohrabruje odlučnost američkih nevladinih udruga i građana protiv odluke svojih vlasti.
Migracije
Estonski predstavnik upozorio je da je iznimno važno odgovoriti na vijesti iz Italije i s Mediterana o migrantskoj krizi, no da migracije nisu samo europski problem i odgovornost, nego da su potrebna zajednička, svjetska rješenja.
U tom kontekstu G20 potaknut će partnerstvo s Afrikom kojim će se poticati njezin rast i razvoj, otkrio je Maasikas. “Podržat ćemo Afriku kako bi se tamo osigurao održiv rast i razvoj, jer ako ne budemo ništa radili po tom pitanju problem s izbjeglicama bit će mnogo veći nego što je danas”, istaknuo je Timmermans.
“Moramo pomoći ljudima da ostanu u svojim državama”, rekao je povjerenik i naglasio da će migracije biti izazov s kojim ćemo biti suočeni još desetljećima i koji zahtijeva globalni odgovor. “Ne smijemo Italiju ostaviti samu i svi trebaju odraditi svoj dio posla”, zaključio je Timmermans.
Prilikom ovotjednog posjeta Varšavi, gdje će se sastati s liderima desetak zemalja, među kojima je i Hrvatska, američki predsjednik Donald Trump istaknut će da je Washingtonu u interesu savezništvo koje će SAD-u omogućiti da što jednostavnije plasiraju svoj ukapljeni prirodni plin u Središnju i Istočnu Europu, objavio je Reuters, pozvavši se na izvor iz Bijele kuće.
Trump će nazočiti summitu inicijative “Tri mora”, čija je namjera povezati regionalnu energetsku infrastrukturu, uključujući uvozne LNG terminale i plinovode, a u fokusu je 12 zemalja, među kojima su Poljska, Austrija, Mađarska, Latvija i Estonija i Hrvatska. Rast izvoza američkog LNG-a, čiji je prvi cargo nedavno dopremljen na poljski LNG- terminal, doprinijet će diverzifikaciji dobave i slabljenju utjecaja Rusije na tim prostorima gdje je tradicionalno dominantan ruski plin. Očekuje se da će SAD već 2020. biti treći najveći izvoznik LNG-a. Glavnina plina već je prodana u dugoročnim ugovorima , no još ima raspoloživog plina, dok je ukupno pet izvoznih terminala u razvoju.
Tvrtka Tellurian razvija terminal vrijedan 16 milijardi USD, koji bi s radom trebao početi 2022. i objavili su da se žele nadmetati s Gazpromom na poljskom plinskom tržištu. Europa sada promatra kako će se Trumpova administracija postaviti prema projektu Sjeverni tok 2. Senat je u lipnju nametnuo sankcije Rusiji, koje uključuju i penalizaciju zapadnih tvrtki koje su uključene u taj plinski projekt, no sankcije su zapele u američkom zastupničkom domu. Prijetnja sankcijama dodat će tenzijama između Washingtona i Berlin