Kraće razdoblje radne aktivnosti u Hrvatskoj nego li u Hrvatskoj

Očekivano razdoblje radne aktivnosti stanovništva od nešto manje od 33 godine u 2015. smjestilo je Hrvatsku uz bok Belgiji, Mađarskoj i Poljskoj, te u skupinu zemalja Europske unije čiji građani mogu očekivati kraći radni vijek od prosjeka u EU, pokazuju podaci Eurostata.

U 2015. godini očekivano razdoblje radne aktivnosti stanovništva u Hrvatskoj iznosilo je 32,6 godina, kao i u Belgiji, Mađarskoj i Poljskoj, izračunali su u europskom statističkom uredu, koji razdoblje radne aktivnosti definira kao očekivani broj godina koji će građani stariji od 15 godina provesti na tržištu rada, kao zaposleni ili kao nezaposleni.

Hrvatska se svrstala među zemlje EU s očekivanim razdobljem radne aktivnosti stanovništva u 2015. godini kraćim od 33 godine. Najkraće razdoblje imala je Italija, 30,7 godina, a slijede Bugarska s 32,1 godinom, te Grčka, s 32,3 godine.

Najdulje razdoblje radne aktivnosti stanovništva zabilježila je, pak, u 2015. godini Švedska, 41,2 godine, a slijede Nizozemska, s 39,9 godina, i Danska, s 39,2 godine. Na razini EU u prošloj je godini očekivano trajanje razdoblja radne aktivnosti stanovništva iznosilo 35,4 godine, utvrdili su u Eurostatu.

U deset godina do 2015. očekivano radno aktivno razdoblje stanovništva na razini EU produljeno je za gotovo dvije godine, izvijestio je Eurostat. Dulje razdoblje radne aktivnosti u promatranom razdoblju zabilježeno je u svim zemljama članicama, a najviše na Malti, za 5,1 godinu, potom u Mađarskoj, za 4,2 godine, i Luksemburgu, za 3,1 godinu.

U Hrvatskoj je u 10-godišnjem razdoblju do kraja 2015. očekivano razdoblje radne aktivnosti stanovništva produljeno za 1,2 godine.

U Eurostatu također napominju da je općenito dulje razdoblje radne aktivnosti u EU u navedenih 10 godina rezultat, u prvome redu, dulje radne aktivnosti žena.

U 2005. je očekivano razdoblje radne aktivnosti žena iznosilo 30,2 godine, a u 2015. za 2,6 godina više, odnosno 32,8 godina. U istom je razdoblju očekivana radna aktivnost muškaraca porasla za 1,2 godine, s 36,7 na 37,9 godina. Najviše je očekivano razdoblje radne aktivnosti žena produljeno na Malti, za 8,6 godina, te u Španjolskoj, za 5,1 godinu, i Luksemburgu, za 4,7 godina.

U Hrvatskoj je očekivano razdoblje radne aktivnosti žena od 2005. do 2015. produljeno za 1,9 godina, s 28,8 na 30,7 godina, a muškaraca za 0,8 godina, s 33,7 na 34,5 godina, pokazuju podaci Eurostata.