Hrvatska je spremna odgovoriti na eventualno ponavljanje prošlogodišnje izbjegličke krize, a iako ju ne očekuje bila bi spremna ponovno surađivati sa susjedima, rekao je u petak u Bratislavi ministar vanjskih poslova Miro Kovač, dodajući da vjeruje da će se i dalje nastaviti implementirati dogovor s Turskom o zaustavljanju izbjegličkog vala.
“Hrvatska je spremna na situaciju od prošle godine kada su izbjeglice kroz Hrvatsku prolazile u velikom broju. Ako bi se to dogodilo, što mi ne očekujemo, bili bismo spremni, ponovno bismo surađivali sa susjedima. To smo već pokazali, bili smo učinkoviti i humani”, rekao je Kovač u izjavi novinarima po dolasku na neformalni sastanak ministara vanjskih poslova EU-a u slovačkoj prijestolnici.
Dok ministar Kovač ne očekuje ponavljanje izbjegličkog vala, iz Slovenije i Mađarske dolaze suprotne izjave.
Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar u četvrtak je upozorila da će Slovenija uvesti “krajnje mjere” kako bi spriječila nekontrolirani dolazak migranata u slučaju da najesen ponovo oživi balkanska migrantska ruta, ako ne bude funkcionirao dogovor EU-a i Turske. Naglasila je kako smatra da se radi samo o “prividnom zatišju” a da će Slovenija biti prisiljena uvesti oštre “krajnje mjere” ako se ponovi “crni scenarij” lanjske migrantske krize.
Iz Mađarske je također nedavno najavljeno da je ta zemlja odlučila graditi novi zid jer postoji strah od neispunjavanja dogovora s Turskom.
Sporazumom se Turska obvezala zadržati izbjeglice na svome tlu u zamjenu za ubrzanje pristupnih pregovora, novčanu pomoć za zbrinjavane izbjeglica te za ukidanje viza turskim državljanima na razini EU. “Turska je važan partner u suzbijanju migracijskog vala i mi vjerujemo da ćemo nastaviti surađivati uspješno i uspješno suzbijati migracijski val”, rekao je Kovač pred sastanak na kojem će kao prva tema dnevnog reda biti upravo odnosi Europske unije s Turskom a u subotu bi se europskim šefovima diplomacija u Bratislavi trebao priključiti turski ministar europskih poslova Omer Celik.
Kada se radi o turskom putu prema Europskoj uniji, gdje neki europski političari kažu kako smatraju čak i da pregovore treba prekinuti, Kovač smatra da Turska treba “ispuniti sve kriterije, sva mjerila, kako bi mogla dobiti liberalizaciju na planu viznog režima”. “Podržavamo Tursku kao zemlju koja želi pristupiti EU-u”, kaže Kovač.
Kriterije mora ispuniti i Srbija, kaže Kovač koji će se u subotu s ostalim europskim šefovima diplomacija sastati s kolegama iz zemalja kandidata, među ostalima i Srbije. “Srbija je dobila odgovor na pisma koja je uputila u EU i EK. Važno je sada da se u Srbiji smire strasti, da Srbija prestane s nepotrebnim diplomatskim akcijama, pismima koja se šalju okolo. Treba se uhvatiti posla. Srbija je zemlja kandidat, želi ući u EU, za to postoje kriteriji i pregovaračka poglavlja”, rekao je Kovač, dodajući da je želja Hrvatske da Srbija počne s izvršavanjem obveza, posebno u poglavlju 23. “Treba smiriti strasti jer verbalnim agresijama neće se ništa postići”, kaže Kovač.
Predsjednik Europske komisije odgovorio je na pismo srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u kojem je istaknuo da su dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i pomirenje temeljna načela koja trebaju poštivati sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati te zemlje članice EU-a.
Šef hrvatske diplomacije pozdravio je ponovno i odgovor srbijanskog vodstva na planirani referendum u BiH. Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić nisu pružili potporu održavanju najavljenog referenduma u Republici Spskoj, ali ni na koji način nisu željeli utjecati na promjenu političkih stajališta legitimno izabranih političara u tom entitetu BiH, priopćeno je u četvrtak poslije sastanka najviših dužnosnika Srbije i Republike Srpske u Beogradu. “Takav jedan referendum ne može pridonijeti stabilnosti BiH te smo mi stoga i pozdravili stav državnog vodstva Srbije u odnosu na planirani referendum”, kazao je novinarima Kovač.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u petak je pak ponovio da će referendum u RS-u, čija je najava izazvala velike političke napetosti u Bosni i Hercegovini, biti održan 25. rujna kako je planirano. Referendumsko izjašnjavanje o tome hoće li se 9. siječnja obilježavati kao dan RS bit će organizirano 25. rujna, ponovio je Dodik.
