Hrvatska podupire ideju da se pojača kontrola na granici između Grčke i Makedonije što može biti dugoročno održivo rješenje, ako Grčka nije u stanju kontrolirati granicu s Turskom, ali za to je potrebna suglasnost svih zemalja članica, izjavio je u subotu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
“Mi ćemo se zauzeti za jačanje nadzora granice između Makedonije i Grčke. Predsjednik naše vlade prihvatio je ideju slovenskog premijera Mire Cerara i na tom planu trebamo daljnju suradnju”, izjavio je Kovač nakon završetka neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Amsterdamu, na kojem je glavna tema bila izbjeglička kriza. Šefovima diplomacija zemalja članica EU-a u subotu se se pridružili i njihovi kolege iz kandidatskih zemalja.
Sadašnje rješenje u kojem je Hrvatska samo tranzitna zemlja za prolaz izbjeglica funkcionira samo dotle dok velike zemlje, u prvom redu Njemačku, primaju izbjeglice, rekao je Kovač. “Nama je potreban europski pristup, europsko rješenje i mi u Europskoj uniji moramo dobro razmisliti o tome kakvi u budućnosti želimo biti prema fenomenu migranata, koliko migranata EU može primiti i gdje bi oni bili. Ono što je za Hrvatsku važno jest da je ona tranzitna zemlja i kao takva funkcionira. Već sam jučer rekao da Hrvatska neće biti sabirni centar”, rekao je Kovač.
Što se tiče jačanja kontrole na makedonsko-grčkoj granici, Kovač je rekao da Hrvatska na to gleda sa simpatijama, ali da je za to potrebna odluka svih zemalja članica. “To rješenje mora biti europskog karakterta, moramo se oko toga svi složiti jer nije dovoljno da to hoće samo Hrvatska, Slovenija i Mađarska. Moramo svi u Europskoj uniji htjeti i donijeti tu odluku i tek onda ona ima smisla. To može biti prihvatljiva alternativa ako Grčka ne može kontrolirati svoje granice”, rekao je Kovač.
Na upit koliko je velik rizik da se u slučaju zatvaranja granice između Makedonije i Grčke izbjeglice upute prema Albaniji i dalje preko Crne Gore i Hrvatske prema sjeveru Europe, Kovač je rekao da to nije izgledan scenarij. “Za sada ne vidimo da je taj scenarij realan. U ovom trentuku dobro funkcionira policijska suradnja. Ako bismo krenuli u zaštitu vanjskih granica, u ovom slučaju između Makedonije i Grčke, onda bi tu granicu osiguravale ne samo hrvatske policijske snage, nego i policija i iz drugih europskih zemalja i onda bismo postigli dugoročno održiv pristup”, rekao je.
U petak i subotu u Amsterdamu su se sastali ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije, a u subotu su im se pridružili i njihovi kolege iz kandidatskih zemalja Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Turske. “S ministrom Ivicom Dačićem razgovorao sam o odnosima Hrvatske i Srbije i dogovorili smo se da ćemo raditi na unaprijeđenju naših odnosa. Važno je da ti odnosi budu kvalitetni i da nastavimo surađivati, posebno na ekonomskom planu i da, jasno, one probleme iz prošlosti koje imamo, naslijeđe rata riješavamo, da za to imamo mehanizma i mi ćemo sigurno u bliskoj budućnosti na tom planu biti vrlo efikasni i vrlo uspješni”, rekao je Kovač nakon prvog razgovora sa srbijanskim kolegom otkako je stupio na dužnost.
“Mi smo se danas vidjeli prvi put od njegova izbora. Naravno, nismo imali neki dulji razgovor, ali smo zajedno konstatirali da trebamo raditi na jačanju naših bilateralnih odnosa, da jasno definiramo što nešto konkretno i brzo možemo uraditi u našim bilateralnim odnosima i sigurno je da ćemo nastaviti s našim kontaktima čim prođu izbori u Srbiji”, rekao je Dačić. Osim s Dačićem, Kovač je tijekom dvodnevnog neformalnog sastanka imao i nekoliko bilataralnih razgovora sa svojim kolegama iz Velike Britanije Philipom Hammondom, Njemačke Frank-Walterom Steinmeierom i Slovenije Karlom Erjavcem.
