Home Ekonomija Koronavirus uskoro će pasti u zaborav

Koronavirus uskoro će pasti u zaborav

by admin

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Andrej Grubišić[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Koronovirus je uzeo maha, panika je zavladala svijetom pa i Hrvatskom. Je li poželjno “izgubiti glavu” ili se smiriti i realno sagledati posljedice te razmisliti što učiniti i kako se ponašati ako situacija bude još gora?[/vc_column][/vc_row]

Kako će to utjecati na domaće gospodarstvo i financije za portal Otvoreno upitali su financijskog analitičara Andreja Grubišića.

Podsjetio je kako je koronavirus tipični primjer “crnog labuda” kojeg je popularizirao Nassim Nicholas Taleb, libanonsko-američki analitičar koji je rekao kako je to događaj ili pojava koja odstupa od onoga što se normalno može očekivati u nekoj situaciji pa ga je stoga teško predvidjeti. Takvi događaji često su nasumični i neočekivani.

“To su događaji koji najčešće nisu sastavni dio nikakvih predikcijskih modela, čija se vjerojatnost pojavljivanja ne temelji na Gaussovoj krivulji normalne raspodjele pri čemu je 50 posto vjerojatnosti za nešto na desnoj strani, a 50 posto na lijevoj strani dok se stvarni život najčešće ne ponaša na taj način”, rekao je Grubišić.

Upozorio je na to da ti događaji kada se dogode nanose disproporcionalnu štetu odnosno obrnuto proporcionalnu štetu njihovoj vjerojatnosti. To znači da je vrlo mala vjerojatnost da će se dogoditi, ali nastaje velika šteta.

“Teško je s biznis aspekta procijeniti što će se dogoditi u budućnosti jer dominiraju dvije stvari – stvarne ekonomske činjenice i okolnosti te psihologija i psihoza odnosno bilo što drugo vezano uz očekivanja. Trenutačno sam sklon zaključiti da je ekonomsko stanje mnogo bolje u svijetu nego što se čini, jer je uvjetovano psihozom koja se stvorila oko utjecaja koronavirusa. Koliko sam imao prilike vidjeti i čuti, znanstvenici koji su govorili o tome ne zaletavaju se s nekim ultra katastrofičnim prognozama i, čini mi se, da sad mediji idu po onoj logici da ‘loša vijest’ diže gledanost i čitanost u odnosu na ‘dobru vijest’”, rekao je Grubišić.

Informacije s terena koje ima od klijenata upućuju na to da već postoje tzv. leading indikatori ili ekonomski indikatori, a to su stvari koje se događaju, ali se ne odražavaju u trenutačnim brojevima odnosno u trenutačnim financijskim pokazateljima. No, razvidno je da će se odraziti u financijskim pokazateljima u drugom dijelu ove godine.

Pritom su najviše na prvom “udaru” sve industrije koje zahtijevaju komutaciju ljudi odnosno promjenu, a to je, prije svega turizam, jer ljudi putovanjem mijenjaju mjesto boravka, ali na red će doći i ostale industrije. “Možda sam samo optimističan, ali moja očekivanja su takva da vjerujem kako će u drugom dijelu godine korona otići u zaborav”, istaknuo je Grubišić.

Na upit što misli o tome da se našim ljudima koji su se iselili iz Hrvatske, ponudi 100 tisuća kuna za samozapošljavanje kako bi se vratili na rad u domicilnu zemlju, Grubišić je istaknuo kako HDZ i SDP kao i većina ljudi u visokoj hrvatskoj politici, uz najdužnije poštovanje ne razumiju ekonomiju.

“Okruženi su ljudima koji, nažalost ekonomiju promatraju na način da ona funkcionira samo u onolikoj mjeri u kojoj je država aktivna u gospodarstvu. Predsjednik Vlade kaže da ‘potiče nekog sa 100 tisuća kuna da se vrati u Hrvatsku’, ali pritom zaboravlja na činjenicu da nekome drugome oduzima te novce, jer on da bi nekome dao te novce, drugome ih mora uzeti. U tome je najveći problem”, naglasio je Grubišić.

Napomenuo je i kako je loše da je tolika količina moći koncentrirana u Vladi gdje netko može legalno drugome “uzeti novce i pritom reći da je dobro da te novce netko drugi dobije” i to bez da snosi bilo kakve posljedice. “Onome kome je uzeo novce nije dao nikakvu mogućnost izbora”, naglasio je Grubišić. Upozorio je na činjenicu da od tih 100 tisuća kuna, birokrat uvijek jedan dio zadrži za sebe.

“Poticaji nikada ni jednu naciju nisu učinile bogatom pa neće ni Hrvatsku. Bolje rješenje bi bilo tih 100 tisuća kuna ne uzeti nikome, jer će se u tom slučaju učiniti mnogo više dobroga za mnogo veći broj ljudi. U suprotnom je to čisti populizam”, zaključio je Andrej Grubišić za Otvoreno.

Related Posts