Korona virus nije smrtonosniji od gripe

Večernji list
Naš poznati znanstvenik Ivan Đikić pomno prati zbivanja vezana za epidemiju koronavirusa, a u svojim je medijskim istupima upozorio kako nema mjesta panici koja u ovakvim situacijama može samo štetiti, piše u srijedu Večernji list.

Mjesta panici nema i zato što je COVID-2019 virus sličan influenzi, kod koje je smrtnost jedan posto te je prošle godine odnijela 65.000 života. Naš je znanstvenik upozorio na to da su epidemije SARS-a i MERS-a bile mnogo opasnije, navodi dnevnik.

Posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji i ljudi slabijeg imunološkog sustava. Iako se na lijeku za novi koronavirus radi intenzivno diljem svijeta, nije realno da će se on razviti za manje od šest mjeseci.

“Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s koronavirusom”, rekao je Đikić za 24sata.

Ministar Vili Beroš potvrdio je u emisiji “A sada Vlada” Hrvatskog radija da je još jedan slučaj koronavirusa, nakon prvog jučerašnjeg, zabilježen u Hrvatskoj.

– To je bilo i očekivano, naime brat prvog pozitivnog bolesnika također je pozitivan, također ima lakšu kliničku sliku. Dok je dobro da je njegova djevojka negativna, ona je zadržana i dalje na promatranju, pa će se pratiti njeno stanje, rekao je ministar, koji je sinoć je doputovao iz Rima, za koji kaže da “tamo ima nešto slučajeva, ali nema znatnijeg širenja epidemije”. Svi dosadašnji bolesnici koji su pozitivni na koronavirus su iznimno dobrog stanja bez značajnijih znakova bolesti. Simptomi su poput gripe.

Ministar zdravstva Vili Beroš bio je na službenom putu i sastancima u Rimu te kaže kako u Rimu ima simptoma koronavirusa, ali nema simptoma širenja epidemije.

– Epidemiološka situacija bila je u Rimu vrlo pozitivna stoga nema velikog straha. Bez obzira na posjet Rimu, da i prenesem virus vama, ne bismo imali neku težu kliničku sliku, to bi prošlo poput lagane gripe ili prehlade. Nisam se nelagodno osjećao u Rimu. U regijama u kojima je koronavirus naravno da postoji strah, ali će se ljudi prilagoditi situaciji prema uputstvima. Sastali smo se svi ministri u Rimu i razgovarali o situaciji u Italiji. U Lombardiji jedino nisu uspjeli iskontrolirati situaciju. Dogovorili smo neke mjere koje se odnose na granični režim, prema epidemiološkoj zajednici, nema potrebe da se zatvaraju granice, to bi bilo kontraproduktivno, ističe Beroš.

Vili Beroš kaže kako se mora razgovarati o mjerama.

– Kad su u pitanju utakmice ili veći koncerti, mišljenja smo da se ne može generalizirati i ne bi bilo dobro da se zabrane takva događanja, ali da se na osnovi epidemiološke slike i opasnosti, za svaki takav događaj mora se odlučiti hoće li biti događaj održan ili neće, naglašava Vili Beroš.

Vili Beroš ističe kako Ministarstvo vanjskih poslova na dnevnoj bazi ažurira podatke i izdalo je priopćenje gdje se ne preporučuje odlazak u Italiju ako se ne mora zbog situacije oko koronavirusa.

– Mi smo se u početku borili da virus ne uđe u Hrvatsku, na graničnim prijelazima. S obzirom na eskalaciju situacije u Italiji, bilo je jasno da će virus ući u Hrvatsku. Sad prelazimo u drugu fazu obrane, i zdravstveni sustav uz ove početne poteškoće koje ima nastoji uspostaviti bolje funkcioniranje Klinike za infektivne bolesti. Djelatnici daju iznimne napore i ulažu u zbrinjavanju populacije i treba upozoriti pučanstvo da doista ne trebaju svi odlaziti u Kliniku za infektivne bolesti ako nemaju simptome jer tako se stvaraju veće gužve nego što bi objektivno trebalo, smatra Beroš.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže kako treba olakšati organizaciju i funkcioniranje sustava.

– Nema mjesta panici, naše zdravstvo može reagirati na takvu prijetnju. Obranu smo temeljili na kontroli rizika. Svi građani koji pokazuju simptome koronavirusa i bili su u Italiji ili Kini, njih molimo da se bez odgode jave epidemiološkoj službi ili da dođu u Kliniku za infektivne bolesti. Nije opravdano da svi dolaze u Kliniku za infektivne bolesti, a nisu bili u području sjevera Italije, ističe Beroš.

Beroš ističe kako je ministarstvo zdravstva povuklo sve iz zaliha što se tiče zaštitnog materijala, postoji određeni robni mehanizam i stožer zdravstva.

– Za ugrozu koja će trajati uobičajeno, ne dugo, imamo dovoljno zaštitnih materijala. Nedostatak zaštitne opreme uzrokovalo je širenje virusa u Kini, zaključuje Beroš.

Akademik Đikić smatra da su mjere zatvaranja državnih granica pretjerane jer se na taj način samo ulijeva dodatni strah.

“Reakcije mi se čine uistinu pretjeranima, osobito kada znamo koje je vrijeme inkubacije i kako virus reagira. Novih informacija o lijeku još nema, no kad se lijek otkrije, onda će vakcinacija biti najbolji način za sprečavanje širenja virusa. Do tada treba staloženo gledati na cijelu situaciju”, smatra Đikić

Iako je ltalija jedan od najvećih trgovačkih partnera Hrvatske iz koje uvozimo velike količine hrane, iz nadležnih ministarstava proteklih dana nije stiglo nikakvo upozorenje ili naputak o posebnim postupcima oko uvoza iz Italije, piše u srijedu Jutarnji list.

Potvrdili su to jučer gotovo svi predstavnici udruga proizvođača voća, povrća. mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i uvoznici hrane, navodi dnevnik.

Branko Bobetić, direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, kaže kako su neke države u svijetu uvele restriktivne mjere za uvoz hrane iz zemalja u kojima je potvrđen koronavirus.

Zasad nema nagovještaja i prerano je reći hoće li biti potrebne mjere za uvoz iz Italije. U mesnom sektoru uvozimo značajne količine mesa peradi, pršuta i kobasičarskih proizvoda poput hrenovki, a uz razne vrste sireva, iz Italije sve više uvozimo mozzarellu koju u Hrvatskoj nitko ne proizvodi kaže Bobetić.

I većina svježeg povrća koje se ovih dana može kupiti na tržnicama i u trgovačkim centrima svježa salata, rajčica. tikvice, paprika, špinat, brokula, m|adi luk već tradicionalno dolazi iz Italije, Španjolske i Nizozemske.

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Vjekoslav Budanec, kaže kako naši proizvođači nemaju kapacitete i uvjete za proizvodnju povrća u zimskim mjesecima, osim kupusnjača koje sada dolaze iz Dalmacije.

Sve je to posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja proizvođača povrća koji bi uz pomoć države i fondova EU mogli smanjiti uvoz povrća, ali su slabo organizirani i bez udruživanja u zadruge niti ne mogu biti konkurentni ističe Budanec.

lz Hrvatske voćarske zajednice poručuju kako na veletržnicama sada ima najviše voća iz uvoza, a iz Italije su to kruške, kivi, grožđe, jabuke i mandarine, donosi Jutarnji list.

You may also like

0 comments