[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza Poslovnog dnevnika[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Još lani se dogodilo da je suprotno očekivanjima da će hrvatski izvoz zaustaviti rast pod utjecajem globalnog usporavanja gospodarstva bila ostvarena njegova viša stopa nego u prethodnim godinama, a takav neočekivan “otpor” imamo i na početku ove godine.[/vc_column][/vc_row]
U siječnju je, prema prvim podacima DZS-a, gledano u eurima, ostvareni izvoz je na godišnjoj razini bio veći za 2,7 posto, dok preliminarni podaci za prva dva mjeseca bilježe još veću stopu rasta – 4,7%.
Detaljnije podatke za veljaču DZS će tek objaviti kroz nekoliko tjedana, no gledaju li se oni za siječanj, ipak su primjetni udarci pandemije koronavirusa u robnoj razmjeni s najvažnijim partnerima. Na gotovo svim glavnim tržištima, naime, u siječnju je izvoz pao.
U Italiju, u koju hrvatski proizvođači tradicionalno najviše izvoze, u siječnju je na godišnjoj razini zabilježen podbačaj u visini 11,6 posto, u Njemačku je izvoz pao za 6,6, a u Sloveniju 7,3 posto. U ove tri zemlje hrvatsko gospodarstvo plasira 40% svoje prodaje na stranim tržištima. Osim na ova tri, manja je vrijednost izvoza u BiH za 9,4, te Austriju 22,3% i u Srbiju 8,8% u odnosu na siječanj prošle godine.
Plasman roba u Italiju već je lani osjetno usporio svoj dugogodišnji snažan rast, spustivši se s 11% rasta iz 2018. na 1%, dok su u prodaji na njemačkom tržištu hrvatski proizvođači lani su ostvarili prodajni plus od 4%, a u Sloveniji je rezultat bio bolji za 15%. Jedina zemlja među glavnim izvoznim tržištima u koju je i prošle godine bilježen pad hrvatskog izvoza je Austrija, u koju je na godišnjoj razini izvoz bio manji za 4%.
Pad na glavnim tržištima nadomješten je prodajom u drugim zemljama. Nastavlja se, primjerice, pozitivan trend na tržištu Belgije, koja posljednjih godina postaje sve važnije tržište, a prema dostupnim podacima taj rast ponajviše “bilda” plasman ljudske i životinjske krvi. Također u siječnju izvoz u Mađarsku nastavlja strelovit rast iz prošle godine, čaku toj mjeri da je njegova vrijednost Mađarsku dovela na četvrtu poziciju na ljestvici glavnih izvoznih tržišta, ispred BiH i Austrije.
Pozitivan trend hrvatski izvoz bilježi na području EU još i s Francuskom, koja je nakon prijema u punopravno članstvo iz godine u godinu sve zanimljivije tržište za naše proizvode. U siječnju nastavlja rasti i prodaja u SAD (za 19%), gdje se, zbog specifične potražnje pojačane koronakrizom, dodatno otvara prostor našim proizvođačima oružja, koje je naš glavni izvozni artikl za to tržište.
Ublažavanju gubitaka na glavnim tržištima pridonijeli su i ostvareni poslovi u Japanu, u kojemu je na godišnjoj razini zabilježen naš prodajni skok od 65%, no valja imati na umu da je 2019. bila loša godina i da je u Japan, gdje primarno izvozimo zadarsku tunu, bilo izvezeno 27% manje robe.
Ohrabrujući za izvoznu statistiku su rezultati prodaje u Velikoj Britaniji, te Turskoj, a nakon više od godinu dana u siječnju je zabilježen i porast izvoza u Kinu. U toj zemlji koja se prva suočila s koronavirusom upravo objavljuju prve ohrabrujuće statistike iz kojih se naslućuje početak oporavka izvoza i uvoza, no analitičari i gospodarstvenici su zasad oprezni i suzdržani od procjena što će uslijediti nakon što se obuzda pandemija i u ostatku svijeta.
Kako se iz redova poslovne zajednice čuje, pored uspostave novih trgovinskih odnosa među ključnim globalnim igračima, glavni izazov za očuvanje pozicija na tržištima bit će razmjeri nelikvidnosti s kojom se već suočavaju gospodarstvenici u zemljama koje su naša glavna tržišta. Nacionalne vlade poduzimale su vatrogasne mjere umanjenja štete, no neizvjesno je kako će se i provoditi “restart”.
Ne ostaje drugo nego pozorno pratiti kako se na globalnoj razini odnosi mijenjaju i što prije se prilagoditi i pronaći svoje mjesto. Ukupno gledajući, u siječnju je prerađivačka industrija RH izvezla 2% manje vrijednosti nego lani u isto vrijeme, s tim da su neke djelatnosti imale znatno bolji rezultat, posebice proizvodnja električne opreme, te računala i elektroničkih proizvoda, pa čak i drvnih proizvoda i namještaja koji su među sektorima prvi alarmirali da ostaju bez tržišta. Bolji izvozni skor imala je i djelatnost poljoprivrede i ribarstva, i to otprilike u vrijednosti za koju je povećan izvoz u Japan.
Prvi podaci ovogodišnje izvozne statistike bit će, nažalost, u svim scenarijima pozitivniji u odnosu na razdoblje koje slijedi, u kojemu je gospodarstvo u većini europskih zemalja praktički potpuno zaustavljeno. Kinesko tržište, kaže Darinko Bago, predsjednik Udruženja Hrvatski izvoznici, tek se krajem siječnja zatvorilo, a Singapur, kao i svi naši ključni europski partneri tek u ožujku.
Pravu sliku izvoza pod koronakrizom, dakle, tek čekamo, a za drugi dio godine presudno će biti kako će se “posložiti” kockice na globalnoj razini. Trenutno su države zatvorene i okrenute vlastitim potrebama, a u ovoj situaciji, poručuje Bago, ne ostaje drugo nego pozorno pratiti kako se ti odnosi mijenjaju i što prije se prilagoditi i pronaći svoje mjesto, piše Poslovni dnevnik.
