[vc_row][vc_column width=”1/3″]Nakon gotovo desetljeća rastućih cijena na krilima labave monetarne politike, prva jača korekcija zatresla je dionička tržišta i unijela je opipljivu nervozu. Nakon volatilnog ponedjeljka i najveće rasprodaje u protekle dvije godine, američki indeksi u utorak su djelomično nadoknadili gubitke, dok su se Azija i Europa još crvenile, jednako kao i Zagrebačka burza.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dow Jones na otvaranju jučer je potonuo 500 bodova no potom porastao 250 bodova prije 10 ujutro na američkom tržištu. S&P 500 porastao je na 0,8 posto na 2670,11 bodova. Europski Stoxx 600 pao je 1,7 posto na 375,33 boda. CROBEX je najprije zaronio tri posto, a kraj dan dočekao 2,3 posto slabiji na 1842,79 bodova uz 18,3 milijuna kuna prometa. Jesu li nakon godina kontinuiranog rasta dionička tržišta dosegla točku pucanja? [/vc_column][/vc_row]
Ekonomist Velimir Šonje smatra da za sada nema naznaka da je riječ o početku ozbiljnije recesije kao prije deset godina. Radi se o primarno financijskoj korekciji. Pretjerani tržišni optimizam podigao je dioničke indekse previsoko zadnjih mjeseci pa imamo ispuhavanje nabujalog optimizma bez pokrića, a uz to su buđenje inflacijskih očekivanja i najave Feda podigli očekivanu inflaciju”, kaže Šonje, za Poslovni dnevnik.
Iako se, dodaje, radi o očekivanoj turbulenciji na prijelazu iz razdoblja deflacije te niske inflacije i kamatnih stopa u razdoblje nešto veće inflacije i cijene novca, ulagači su na oprezu. “Psihologija može odvući tržište dalje od ravnotežnih vrijednosti. No, očekivanja u realnom sektoru su i dalje optimistična”, ističe.
[quote_box name=””]
Na Wall Streetu su u utorak, nakon vrlo nesigurnog trgovanja i velikih oscilacija cijena dionica, burzovni indeksi znatno porasli, nadoknadivši dio velikih gubitaka od prethodna dva dana.
Dow Jones porastao je 567 bodova ili 2,33 posto, na 24.912 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,74 posto, na 2.695 bodova, a Nasdaq indeks 2,13 posto, na 7.115 bodova.
Nakon što su u prethodna dva trgovinska dana Dow Jones i S&P 500 izgubili više od 6 posto, jučer su nadoknadili dio gubitaka uz vrlo nestabilno trgovanje.
Na samom početku trgovanja ti su indeksi potonuli daljnjih 2 posto, no kasnije su se probili u pozitivno područje i tu zadržali do kraja trgovanja. Pritom je Dow Jones indeks oscilirao u velikom rasponu od minus 500 bodova do plus 500 bodova.
Na kraju je taj indeks zabilježio najveći dnevni skok od siječnja 2016., a S&P 500 od studenoga iste godine.
“Unatoč velikim pomacima posljednjih dana na tržištu, gospodarski temelji su vrlo čvrsti, i to ne samo u SAD-u, nego u cijelom globalnom gospodarstvu”, kaže Alicia Levine, analitičarka u tvrtki BNY Mellon Investment Management.
Dio analitičara smatra da oštar pad cijena dionica u prethodna dva dana, izazvan strahovanjem ulagača od rasta inflacije, povećanja kamata i precijenjenosti dionica, predstavlja zdravu korekciju, nakon što su mjesecima najvažniji indeksi na Wall Streetu snažno rasli i dosezali nove najviše razine u povijesti.
Drže da su pozitivni izgledi u vezi američkog, ali i drugih najvećih svjetskih gospodarstava poticajni za tržišta dionica, ali da će proći neko vrijeme dok se tržišta sasvim ne smire od ovog potresa.
“Vjerojatno ćemo i idućih dana svjedočiti nestabilnosti na tržištima, no za nekoliko dana situacija bi se mogla smiriti”, kaže Peter Costa, predsjednik u tvrtki Empire Execuiton.
Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.
S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.
Rast gospodarstava i potrošnje mogao bi, naime, izazvati jačanje inflacije, a središnje bi banke na to trebale reagirati. A da se očekuje stezanje monetarne politike pokazuje rast prinosa na obveznice.
Američka središnja banka lani je povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.
Zbog toga su posljednjih dana prinosi na američke obveznice dosegnuli najviše razine od početka 2014. godine.
Očekuje se i da će Europska središnja banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, što također potiče rast prinosa na obveznice.
A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.
“Svi smo mi već neko vrijeme pričali o 10-postotnoj korekciji cijena dionica na niže nakon prethodnog snažnog rasta. No, mislim da nitko nije očekivao da će se to dogoditi u tri dana. Vjerojatno se radi o zdravoj korekciji na tržištu gladajući dugoročno. No, nestabilnost neće samo tako nestati, pa me ne bi iznenadilo da u iduća dva do tri tjedna svjedočimo znatnim oscilacijama u trgovanju”, kaže JJ Kinahan, strateg u tvrtki TD Ameritrade.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,41 posto, na 7.157 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,27 posto, na 12.398 bodova, a pariški CAC 2,21 posto, na 5.169 bodova. Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle, nakon oštrog pada prethodnih dana, no na tržištu vlada nestabilnost jer su terminski burzovni indeksi na Wall Streetu u minusu nakon jučerašnjeg skoka.
[/quote_box]
Šonje smatra da je pad cijena dijelom i dobrodošao. “Svaka korekcija koja usklađuje cijene financijskih imovina s njihovim realnim vrijednostima je dobrodošla jer sprečava pogreške u alokaciji kapitala”, kaže. Novost je sada što su dugoročne kamatne stope na američke državne obveznice (2,7%) premašile prinose na neke blue-chip dionice pa izlaze iz dionica i ulaze u obveznice.
Osim jučerašnjeg pada, domaća burza zasad nije pretjerano reagirala na globalna zbivanja. “Reakciju Crobexa u utorak ne bih uzeo previše zaozbiljno, a cijene obveznica za sada miruju. To s jedne strane ohrabruje. Međutim, ove događaje ipak treba tumačiti kao najavu prijelaza u drukčiju eru odnosa financijskih varijabli”, upozorava Šonje. “Period ultra niskih kamatnih stopa bliži se kraju. Svi – kućanstva, poduzeća i država – trebaju se pripremati za eru nešto većih kamatnih stopa i inflacije. To neće doći preko noći, prijelaz može trajati od godine do dvije, ali svatko si mora postaviti pitanje je li dovoljno spreman”, ističe.
