Korak naprijed, natrag dva

 Srbija i Hrvatska ušle su u četvrtak u novu fazu krize, produbljene odlukom srbijanske vlade da do daljeg uskrati gostoprimstvo hrvatskom ministru obrane Damiru Krstičeviću, kao odgovor Banskim dvorima koji su srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina prošlog tjedna proglasili nepoželjnim u Hrvatskoj.
Srbijanska vlada je “odlučila o mjerama reciprociteta Hrvatskoj, prema kojima potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Кrstičević do daljeg nije dobrodošao u Srbiju”, priopćeno je iz Nemanjine u Beogradu.

Ministar Кrstičević tu je odluku nazvao “neopravdanom” i dodao da ona više govori o Srbiji.

“Ministar Vulin i ja dva smo različita svijeta. Ja sam fokusiran na jačanje hrvatske vojske, domovinske sigurnosti. U svom poslu vodim se vrijednostima, odgovornošću i, najbitnije, nikad drugome ne činim nešto što ne bih da drugi čini meni”, rekao je Krstičević za TV N1.

On smatra da je odluka hrvatske vlade bila “opravdana”. “To je bio naš odgovor na provokaciju gospodina Vulina. To bi napravila svaka moderna država koja vodi računa o svojim nacionalnim interesima””, rekao je Krstičević.

Beogradski mediji posljednjih par dana nagađali su tko bi se s hrvatske strane mogao naći na popisu nepoželjnih, a licitiralo se s Krstičevićem i ministrom branitelja Tomom Medvedom.

Srbijanska vicepremiejrka Zorana Mihajlović čak je ocijenila kako bi, “da je srpska vlada reagirala na sve ono što se u prethodnom periodu čulo od strane članova hrvatske vlade”, po njezinom dojmu “možda pola hrvatske vlade imalo zabranu ulaska u Srbiju”.

No, Mihajlović je istodobno naglasila da “nisu dobre stvari koje se događaju u posljednje vrijeme”, ocijenivši kako “nacionalizam i s jedne i s druge strane donosi samo korak, ne jedan nazad, nego puno koraka nazad”.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je subotu uputilo notu srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu kojom osuđuje Vulinovu izjavu kako o njegovu dolasku u Hrvatsku “može odlučiti vrhovni komandant Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučiti hrvatski ministri”.

Službeni Zagreb je spominjanje Vučića, “kao osobe koja odlučuje o bilo čijem dolasku u Hrvatsku”, ocijenio kao “neprimjeren i neprihvatljiv pokušaj negiranja suvereniteta Republike Hrvatske”, a sporna izjava Vulinu je donijela status “persona non grata”.

Premijer Andrej Plenković poručio je da Hrvatska ostaje “otvorena za dijalog sa Srbijom, ali i da čvrsto stoji na obrani svog dostojanstva, digniteta i zaštiti nacionalnih interesa”, a lične poruke uslijedile su i iz Srbije.

Vučić je odluku Zagreba nazvao je “nervoznom i ishitrenom” i najavio recipročne mjere. One su pretočene u odluku srbijanske vlade da na granici diplomatski spusti rampu Vulinovu kolegi po portfelju Krstičeviću, uz ocjenu da je prethodna odluka Zagreba “suprotna duhu dobrosusjedske suradnje i poštovanju temeljnih europskih vrijednosti, u koje spada i sloboda kretanja ljudi”.

I iz Beograda, jednako kao i u subotu iz Zagreba, odluku prati poruka kako “Vlada Republike Srbije ostaje opredijeljena izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom, suzdržavajući se od postupaka koji mogu pridonijeti narušavanju odnosa sa susjedima”.

Dok dvije vlade razmjenjuju note i odlučuju tko je i zbog čega nepoželjan, mediji nagađaju što bi mogao biti sljedeći korak u, sad već posve evidentno novoj krizi u odnosima Srbije i Hrvatske.

Večernji list tako piše o mogućnosti da na protumjeru Beograda Zagreb odgovori povlačenjem veleposlanika iz Beograda, dok ruski portal Sputnjik najavljuje “diplomatski rat” između dviju susjednih država tvrdnjom da će i veleposlanica Srbije biti povučena iz hrvatske prijestolnice.

Službenih potvrda o mogućem povlačenu veleposlanika u diplomatskim krugovima obje zemlje zasad nema, a jedan je diplomat Hini kratko je prokomentirao: “Tko će ga znati”.

I ovdje bi se priča trebala vratiti na ovogodišnji početak “nove ere” u odnosima dviju zemalja, u veljaču ove godine.

Tada su dvoje šefova država, Kolinda Grabar Kitarović i njezin gost Aleksandar Vučić, u Zagrebu poručili da su spremni gledati u budućnost svojih naroda i raditi na boljitku odnosa, u interesu građana i novih generacija, premda svjesni da o prošlosti, i bliskoj i dalekoj, i dalje ne misle isto.

Krenulo se s nekoliko bilateralnih susreta, obostrano ocijenjenih uspješnim, najavljeni su pomaci u potrazi za nestalima, obećane nove aktivnosti u zaštiti manjina i sve je najavljivalo rastuće zadovoljstvo u uspostavi novog povjerenja.

Uslijedio je i “povijesni posjet” saborskog izaslanstva Skupštini Srbije, ali se pojavio čovjek iz skorije, očito nedovršene, povijesti, osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.

Vrijeđajući saborsko izaslanstvo, a njegovi radikali su priopćili i da je gazio hrvatsku zastavu, Šešelj je isprovocirao prekid posjeta i povratak šefa Sabora Gordana Jandrokovića u Zagreb.

Hrvatska nije bila zadovoljna osudama službenog Beograda čiji su dužnosnici, od predsjednika Vučića, premijerke Ane Brnabić do predsjednice parlamenta Maje Gojković relativizirali Šešeljevo bahaćenje, uvrede i prijetnje.

Unatoč tom incidentu Hrvatska gospodarska komora iste je večeri, poslije petogodišnjeg prekida, ponovno otvorila svoje predstavništvo u Beogradu, uz poruku gospodarstvenika obje zemlje da je su ekonomija i interesi kapitala iznad politike.

Do koje mjere će Zagreb i Beograd nastaviti zatezati političke i diplomatske niti u svojim odnosima zasad se nitko ne usuđuje glasno prognozirati.

Dugoročni status quo nikom nje u interesu, a produbljivanje krize samo bi vratilo i Srbiju i Hrvatsku još nekoliko koraka unazad, na štetu svih građana obiju država kojima su najviši državni dužnosnici, još jučer, prognozirali bolju dobrosusjedsku budućnost i povoljniji položaj manjinskih nacionalnih zajednica.

Ovakvom politikom dnevno-partijskog potkusurivanja i koketiranja s ultranacionalizmom i šovinizmom, a bez dugoročnog državničkog promišljanja i mudrosti, ti se ciljevi ne mogu postići.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je tijekom službenog posjeta Makedoniji odbila komentirati odluku srbijanske vlade o proglašavanju ministra obrane Damira Krstičevića nepoželjnom osobom, dan prije susreta procesa Brdo-Brijuni na kojemu bi trebao sudjelovati i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Nakon što je srpska Vlada hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića proglasila nepoželjnom osobom kao odgovor na takav potez hrvatske Vlade prema srpskom ministru obrane Aleksandru Vulinu, saborska zastupnica GLAS-a i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić je istaknula da ministar Krstičević nije išao u Srbiju držati huškačke govore, za razliku od Vulina, te ocijenila da Hrvatska, kao članica EU-a, treba preuzeti odgovornost za smirivanje eskalacije.

Predsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Ivan Vrdoljak rekao je u četvrtak da se politika Srbije treba distancirati od onih koji vrijeđaju, a to jer hobi jednog dijela politike u Srbiji da vrijeđa ne samo susjede, nego i svoj narod.

Cilj je da Hrvatska postane jedan od pet najvećih gospodarskih partnera Makedonije, istaknuo je u četvrtak predsjednik te države Đorge Ivanov nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Skoplju koja je ponovila potporu Zagreba makedonskom putu prema euroatlantskim integracijama.

Dvoje čelnika se složilo kako su odnosi između dviju država prijateljski i bez otvorenih pitanja, pa su velik dio bilateralnog susreta posvetili jačanju gospodarske suradnje i makedonskoj težnji prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Robna razmjena Makedonije i Hrvatske je 2017. iznosila 185,8 milijuna eura, što je 3,8 posto manje nego godinu prije. Hrvatska od 2012. u tom trgovinskom odnosu ostvaruje suficit koji je prošle godine bio 44,5 milijuna eura, rekli su predsjedničini suradnici.

“Smatram da postoji neiskorišteni potencijal za produbljenje gospodarske suradnje između dvije države. Zajednički cilj Hrvatske i Makedonije je da narednih godina Hrvatska bude među njezinih pet najvećih trgovinskih partnera”, istaknuo je Ivanov na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskom kolegicom.

Grabar-Kitarović je naglasila kako brojne hrvatske tvrtke već posluju u Makedoniji i da će tijekom dvodnevnog posjeta razgovarati s dužnosicima te zemlje o mogućnostima osnaživanja ulaganja.

“Vjerujem da postoji prostor za daljnja ulaganja i proširenje trgovinske razmjene ne samo u prehrambenoj industriji nego u području visokih tehnologija, u području građevinarstva – hrvatske tvrtke zainteresirane su sudjelovati u projektima obnove makedonskih cesta i željeznica, u području vojne i obrambene suradnje, vojne tehnologije i slično”, rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako je hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zainteresirano za potpisivanje sporazuma o sezonskom zapošljavanju s makedonskom stranom i dodala kako postoji velik potencijal za zajednički nastup hrvatskih i makedonskih tvrtki na trećim tržištima.

EU i NATO

Ivanov je istaknuo kako jako cijeni hrvatsku potporu euroatlanskim ambicijama Makedonije, koju na tom putu koči spor s Grčkom oko imena države o čemu dvije zemlje trenutno pregovaraju.

Dodao je da slučaj Hrvatske i Slovenije pokazuje kako bilateralni sporovi ne trebaju biti zapreka prema članstvu u tim organizacijama.

Slovenski predsjednik Borut Pahor će se u četvrtak pridružiti makedonskom kolegi i hrvatskoj kolegici na sastanku procesa Brdo-Brijuni na koji će stići i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te Bojko Borisov, premijer Bugarske koja trenutno predsjeda EU-om.

Najavljeni su, no još nepotvrđeni i dolasci čelnika drugih država jugoistoka Europe, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ivanov je ustvrdio kako je proces Brdo-Brijuni “snažna potvrda posvećenosti Hrvatske i Slovenije regiji” i da ostaje “jedina autentična inicijativa koja potiče dijalog između zemalja iz regije i omogućava da se njihov glas čuje u EU-u”.

Hrvatska predsjednica rekla je kako će Zagreb, i javnom i tihom diplomacijom, nastaviti podržavati Makedoniju u Europskom vijeću da bi se što prije donijela odluka o otvaranju pregovora.

Cilj je stvaranje koalicije država koje se slažu da Skoplje treba započeti pregovore te razgovori s onim zemljama koje tomu trenutno možda nisu sklone, rekla je Grabar-Kitarović, naglasivši kako će Zagreb učiniti sve u svojoj moći da se datum otvaranja pregovora odredi do lipnja, kad se Vijeće održava.

Predsjednica je pozdravila novu usredotočenost Europske komisije na područje jugoistoka Europe, snažniju angažiranost i spoznaju da se proces proširenja EU-a mora nastaviti i da zastoj u tome stvara opasan vakuum koji onda ispunjavaju treće strane kojima nije nužno u interesu napredak susjednih država prema euroatlantskim integracijama. U svibnju se na temu članstva zemalja regije održava summit u Sofiji.

Govoreći o članstvu u NATO-u, Grabar-Kitarović vjeruje kako će hrvatsko veleposlanstvo u Skoplju, koje je takozvana kontaktna točka između Saveza i Makedonije, pridonijeti ubrzanju puta prema punopravnom članstvu i da će nakon rješavanja spora s Grčkom automatski izdati pozivnica Skoplju.

Predsjednica će se kasnije u četvrtak susresti s Talatom Džaferijem, predsjednikom Sobranja iz redova etničkih Albanaca čije je imenovanje u travnju prošle godine izazvalo prosvjede na makedonskim ulicama te premijerom Zoranom Zaevim, čelnikom socijalista i koalicijskim partnerom Albanaca koji su nakon višemjesečne političke krize preuzeli vlast u svibnju 2017.

Džaferi je postao prvi albanski čelnik parlamenta od proglašenja makedonske neovisnosti 1991. Sobranje je s njim na čelu prošlog mjeseca usvojilo zakon koji dopušta širu upotrebu albanskog jezika u Makedoniji, no ta mjera nije stupila na snagu zbog protivljenja predsjednika Ivanova.

You may also like

0 comments